Na Vinskoj shpitzi u zagrebačkom diWine baru vinoljupcima su se predstavili vinari Pelješca i Komarne te vina s dva susjedna, srodna, a ipak po mnogočemu različita vinogorja. Tom je prigodom okupljenim predstavnicima medija, vinskim profesionalcima, kao i ljubiteljima dobre kapljice predstavljena i manifestacija Dani otvorenih podruma, koja se na Pelješcu tradicionalno održava svakog prvog vikenda u prosincu – i tako već šesnaest godina.
–Vinska shpitza je manifestacija koja se u diWine baru održava jedan do dva puta mjesečno, a svaki puta stavlja u fokus neku drugu vinsku destinaciju, stvarajući tako ne samo priliku za uživanje u dobrom vinu, već i snažan edukativni moment, objašnjava vlasnica bara Irena Lučić.
–Posjetitelji Shpitze s lakoćom pamte vinarije, autohtone i tipične sorte, pa čak i značajne položaje, kad te informacije dobiju izravno od vinara, paralelno kušajući vina. Samim time raste i njihova vinska znatiželja kao i potreba da pobliže upoznaju, pa čak i posjete destinaciju iz koje dolazi vino koje im se toliko sviđa.
U diWine baru se tako predstavilo ukupno devet peljeških vinarija: Marlais, Putniković, Pelješki vrhovi, Edivo, Bezek, Matuško, Matković, Violić i Jurović, te dvije vinarije iz Komarne – Opus i Terra Madre. U ponudi vina, očekivano, prevladavali su plavci – hrvatska najznačajnija crna sorta, ujedno i autohtona, koja upravo na području Dubrovačko-neretvanske županije daje najbolje rezultate.
Razvoj vlastitih vinskih brendova na Pelješcu
Pelješko vinogorje jedno je od tradicionalnih te svakako jedno od najznačajnijih vinogorja u cijeloj Hrvatskoj. Obuhvaća oko 850 ha pod nasadima vinove loze, od čega čak 90 % otpada na plavac mali, no ipak, s tendencijom povećanja nasada bijelih sorti (također autohtonih rukatca, pošipa i grka) u posljednjih nekoliko godina s ciljem pružanja adekvatnog odgovora na zahtjeve tržišta koje sve više traži laganija, svježa vina. Na Pelješcu djeluje oko sedamdeset proizvođača vina, nekada udruženih u poljoprivredne zadruge, a danas sve odvažnijih u stvaranju vlastitih vinskih brendova. Valja istaknuti i dva vrlo značajna položaja – Dingač (45 ha) i Postup (60 ha), pri čemu je Dingač ujedno i najstariji Hrvatski vinski položaj pod zaštitom, zaštićen davne 1964. godine u Ženevi.
Za razliku od Pelješca, Komarna, s koje pogled puca upravo na ovaj najjužniji hrvatski poluotok, kao i na reprezentativni Pelješki most – najmlađe je hrvatsko vinogorje. Nastalo je zahvaljujući dosezima moderne tehnologije; konkretno, tehnici melioracije krša, koja je omogućila da se na kamenoj podlozi dobije savršeno tlo za uzgoj vinove loze.
Nezaobilazna vinska destinacija
Komarna broji svega sedam vinarija, čija vina kvalitetom nimalo ne zaostaju za pelješkim susjedima, udruženih oko ideje ekološke proizvodnje – vrlo značajnog trenda za budućnost vinogradarstva.
–Vinari udruženi u udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti već dugi niz godina promoviraju vinski turizam poluotoka, stvarajući tako brend Pelješca kao nezaobilazne vinske destinacije za domaće i za strane turiste, istaknuo je legendarni promotor plavca malog Slobodan Rosić, koji je ujedno i organizator manifestacije „Dani otvorenih podruma“.
Otvoreni podrumi na rasporedu su od 1. do 3. prosinca 2023. Riječ je o trodnevnom slavlju u čast plavca malog – sorti koja je prehranila mnoge generacije vinara te koja je Hrvatsku dovela na vinsku mapu svijeta i tamo je desetljećima i održala. Riječ je uistinu o manifestaciji koju vrijedi posjetiti.
Izvor i fotografije: Irena Lučić, diWine Croatia
