Minerali su anorganske tvari koji su nužni za normalno funkcioniranje organizma, iako njihova ukupna količina u tijelu ne prelazi 3 do 5%. Njihov nedostatak dovodi do poremećaja zdravlja, produktivnosti i plodnosti. Potrebne količine kunići dobivaju putem hrane, mineralnih dodataka i vode za piće. S hranidbenog stajališta minerale dijelimo u dvije velike grupe – makro i mikroelemente.
Makroelementi se nalaze u tkivima organizma kunića u količinama iznad 50 mg/kg. Zbog toga njihove dnevne potrebe u hrani izražavamo u gramima ili postocima. Najpoznatiji su kalcij, fosfor, natrij, klor, kalij, magnezij i sumpor.
Kalcij (Ca) i fosfor (P) ubrajamo u najzastupljenije minerale u organizmu. Na njih otpada 70% svih mineralnih tvari. Od njihove ukupne količine čak 99% kalcija, te između 70 i 80% fosfora nalazimo u kostima i zubima. Ostatak nalazimo u mekim tkivima, te tjelesnim tekućinama. Optimalni omjer između kalcija i fosfora u hrani iznosi 1:1 ili 1:2. Na stupanj njihove apsorpcije iz probavnog trakta utječe vitamin D.
Ovi minerali su nužni za normalan razvoj organizma, rad krvotoka i živčanog sustava, te u procesu zgrušavanja krvi. Nedostatak kalcija dovodi do rahitisa u mladih, te osteomalacije u starijih jedinki, zatim porođajne pareze i smanjenja mliječnosti. Manjak fosfora dovodi do smanjenog apetita, smanjene produktivnosti, te reproduktivnih poremećaja, rahitisa i osteomalacije. Kalcijem je bogata zelena hrana i to posebno leguminoze poput djeteline, kao i njihova sijena.
Natrij (Na) nalazimo u mekim tkivima i tjelesnim tekućinama. U manjim količinama ima ga i u netopivom obliku u kostima. On zajedno s kalijem i bikarbonatima regulira prolaz tjelesnih tekućina kroz stanične stijenke kao i kiselolužnatu ravnotežu. Njegov manjak dovodi do smanjene produktivnosti kao i reproduktivnih poremećaja. Ima ga malo u biljnoj hrani, pa je preporučljivo njegovo dodavanje u obliku natrijeva klorida (kuhinjske soli).
Klor (Cl) je također značajan za regulaciju kiseloložnate ravnoteže, te kolanje tekućina između stanica u tijelu (osmozu). Njegov manjak uzrokovat će probavne poremećaje, te probleme u radu mišića.
Kalij (K) također ima ulogu u regulaciji kiselolužnate ravnoteže, osmoze, podražljivosti neuromišićnog sustava, kao i u mijeni ugljikohidrata. Nedostatak će uzrokovati smanjenu produkciju, te pareze. U većim količinama nalazimo ga u voluminoznim krmivima poput sijena, silaže, te zelene krme.
Magnezij (Mg) se u najvećoj mjeri nalazi u kostima – oko 70%. Ostatak nalazimo u mekim tkivima i tjelesnim tekućinama. Ima važnu ulogu u građi kostiju i podražljivosti neuromišićnog sustava. Nestašica magnezija dovodi do grčeva. Sadrže ga pšenične posije, uljane pogače i leguminoze.
Sumpor (S) nalazimo u keratinu, a time i u noktima i dlaci. Sastavni je dio i određenih vitamina i aminokiselina, a preko njih i enzima i hormona. Nedostatak uzrokuje smanjen rast i plodnost, te ispadanje dlake. Sadrži ga sjeme leguminoza kao grašak, bob i soja.
Mikroelementi se nalazeu tkivima u količinama ispod 50 mg/kg. Njihove dnevne potrebe izražavaju se u mg/kg hrane ili u ppm. Najznačajniji mikroelementi su željezo, bakar, cink, kobalt, mangan, fluor i jod.
Željezo (Fe) nalazimo u organizmu u prvom redu vezano za bjelančevinske komplekse. Od njegove ukupne količine u organizmu između 60 do 70% ugrađeno je u hemoglobin, 15 do 20% nalazi se u jetri, slezeni i koštanoj srži kao pričuvno željezo, a 5 do 7% ugrađeno je u mioglobin. Nalazimo ga i u velikom broju oksidacijsko – redukcijskih enzima. Manjak željeza dovodi do anemija, smanjenja sinteze mioglobina u mišićju, smanjenja proizvodnje i opće otpornosti.
Bakar (Cu) nalazimo u kostima, jetri, mišićju i koži. Sudjeluje u mijeni tvari, okoštavanju, pigmentaciji, reprodukciji i funkciji živčanog sustava. Njegov manjak uzrokuje anemije, probavne smetnje, lošu kondiciju, poremećaje plodnosti, depigmentaciju, kao i ispadanje dlake.
Cink (Zn) nalazimo u kostima i jetri, sastavni je dio ili aktivator mnogobrojnih hormona i enzima. Nedostatak dovodi do usporenog rasta, reproduktivnih poremećaja, kao i poremećaja koštanog sustava.
Kobalt (Co) je aktivator različitih vrsta enzima u organizmu. Njegov biološki aktivan oblik je vitamin B12, jer je atom kobalta ugrađen u njegovu strukturu. Nedostatak kobalta dovodi do zaostajanja u rastu, promjena u dlaci, probavnih tegoba i anemija.
Mangan (Mn) nalazimo u kostima, dlaci, jetri, bubrezima i gušterači. Aktivator je većeg broja enzima. Manjak kobalta uzrokuje poremećaje u mijeni masti i ugljikohidrata, te živčanog sustava, promjene u kostima i zglobovima, kao i reproduktivne promjene.
Flour (F) je sastavni dio kostiju i zubi i nužan je za njihov normalan rast i razvoj. Prehrana kunića travom ili sijenom kontaminiranim industrijskom prašinom bogatom florom može dovesti do flouroze. Simptomi su promjena izgleda i ispadanje zubiju, te deformacije zglobova i kostiju.
Jod (J) je prvenstveno ugrađen u hormone štitnjače koji su odgovorni za regulaciju bazalnog metabolizma, pa njegov nedostatak dovodi do poremećaja u funkciji štitnjače i mijeni tvari. Ovdje su u kratkim naznakama pobrojani najvažniji makro i mikroelementi koji su važni za normalan rast i razvoj organizma kunića. Povećane potrebe za njima su kod životinja u reprodukciji i mladih životinja što je najizraženije u proljeće, dok još nema dovoljno zelene hrane. Zato je uputno najmanje jednom tjedno u hrani dodati vitaminsko mineralni pripravak, a može i češće. Kako su ti dodaci najčešće u praškastom obliku (postoje i u obliku tableta) umiješamo ih u kuhani zgnječeni krumpir ili u navlaženu prekrupu žitarica. Mogu se dodavati i u vodi za piće.
Izvor: Gospodarski kalendar
