 16 zemalja je glasalo za obnovu licence za prodaju glifosata u Europi, dok je 10 zemalja glasovalo protiv produljenja, a dvije su bile suzdržane. Europski parlament donio je neobvezujući glas za ukidanje upotrebe glifosata do 2022. godine, nakon rasprave o tome je li herbicid kancerogen. Vjerojatno će Europska komisija sada pokušati pregovarati o kraćem razdoblju produljenja dozvole s državama EU.
Glifosat smanjuje upotrebu drugih herbicida Sarah Mukherjee, predsjednica britanskog Udruženja za zaštitu bilja (CPA), nakon rezultata glasovanja i izostanka odluke o produljenju dozvole za glifosat izjavila je: – Razočaravajuće je da neke države članice i dalje ignoriraju znanost, riskirajući životne troškove europskih poljoprivrednika i stalnu dostupnost sigurne, zdrave, pristupačne hrane za potrošače. Mnoga nezavisna, stručna nadzorna tijela diljem svijeta ustvrdila su da je glifosat siguran. Ova tijela su sastavljena od javnih službenika čija je dužnost zaštite javnog zdravlja. Ipak, političari ih ignoriraju i to čine bez ikakvog dobrog razloga, osim pogrešnog, ideološkog protivljenja modernoj poljoprivredi. Pozivamo zemlje članice da daju standardnu licencu od 15 godina za upotrebu glifosata. Ako to ne učine, moglo bi doći do značajne štete u gospodarstvu, okolišu i poljoprivrednom sektoru. Znanstveno je dokazano da je glifosat savršeno siguran kad se koristi ispravno. Ovo je zaključak nadzornih tijela diljem svijeta, uključujući dva vodeća nadzorna tijela EU – Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europska agencija za kemikalije (ECHA). Nastavak politizacije ove odluke šteti vjerodostojnosti nadzornih tijela EU i potkopava regulatorni proces, a također ima i ogroman učinak na poljoprivredu u Europi, smatraju iz britanskog Udruženja za zaštitu bilja. Struka tvrdi da glifosat smanjuje potrebu za korištenjem drugih herbicida, štiti tlo i smanjuje emisije stakleničkih plinova smanjivanjem potrebe za oranjem, a poljoprivrednicima omogućuje uzgoj usjeva koji pomažu u proizvodnji sigurne, pristupačne i kvalitetne hrane. Neizvjesna budućnost Kašnjenje s odlukom o upotrebi glifosata utječe na zaradu poljoprivrednika i na sigurnost opskrbe hranom. Trend ukidanja dozvola mnogim djelatnim tvarima u sredstvima za zaštitu bilja i njihovim posljedičnim povlačenjem s tržišta, ostavlja poljoprivrednike u svojevrsnom vakuumu dok se suočavaju s gubitkom najučinkovitijih sredstava za zaštitu usjeva i nasada i iskorjenjivanje korova, te gubitkom produktivnosti. Prema istraživanju institucije Oxford Economics, utjecaj zabrane glifosata može dovesti do znatnih gospodarskih posljedica, uključujući smanjenje BDP-a i dodatni trošak poljoprivrednicima u EU. |
Hrvatska je glasala protiv produljenja dozvole za glifosat
Budući da je Hrvatska među 10 država koje su glasale protiv produljenja dozvole za glifosat, postavili smo pitanje Ministarstvu poljoprivrede koji su argumenti zbog kojih je hrvatski predstavnik u tom odboru glasovao protiv produljenja dozvole za glifosat za narednih 10 godina i po kojim kriterijima i čijim se preporukama Ministarstvo poljoprivrede vodilo prilikom donošenja ovakve odluke. Iz Ministarstva poljoprivrede dobili smo sljedeći odgovor:
-Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu (SCOPAFF), koji čine stručnjaci zemalja članica, na zasjedanju održanom krajem listopada nije dao potporu prijedlogu Europske komisije da se dozvola za uporabu glifosata u poljoprivredi produlji na još 10 godina, nakon što polovicom prosinca ove godine istekne valjanost sadašnje dozvole. Protiv obnove dozvole glasale su Hrvatska, Belgija, Grčka, Francuska, Italija, Luksemburg, Malta, Austrija, Slovenija i Švedska. Njemačka i Portugal bile su suzdržane, dok su ostale države članice podržale prijedlog Komisije, no kako takvim glasovanjem nije ostvarena kvalificirana većina obnova dozvole za sada nije usvojena.
Zašto se Hrvatska svrstala u klub zemalja koje su protiv glifosata?
Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva poljoprivrede usvojila je Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida za razdoblje 2013. – 2023. godine kojim je njihovu uporabu svela na minimum. Proteklih je godina na razini Europske komisije i EU parlamenta u više navrata aktualizirana problematika uporabe pesticida zbog zahtjeva velikog broja skupina, nevladinih organizacija i pojedinaca koji traže odgovore od Komisije i država članica o ispunjavanju zahtjeva Uredbe 1107/2009 i Direktive 2009/128. Naime, spomenuti propisi nalažu smanjenje rizika za ljude, životinje i okoliš od pesticida. S obzirom na ukupnu potrošnju glifosata u Hrvatskoj, prema dostupnim informacijama na glifosat otpada oko 50% ukupne potrošnje svih aktivnih pripravaka u RH, nije moguće isključiti rizik kako za primjenitelje, radnike tako i stanovnike u blizini primjene glifosata, životinje te okoliš u cjelini. To je stav koji dijeli i većina zastupnika u Europskom parlamentu, što je vidljivo iz neobvezujuće rezolucije EU parlamenta usvojene 24. listopada 2017. Premda je javnosti dostupno više stajališta o tome je li ili nije glifosat kancerogen podsjetit ćemo da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odnosno njezina Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC) još 2015. godine iznijela ocjenu da je herbicid glifosat „vjerojatno kancerogen“ te da je u posljednje vrijeme objavljeno i više izvješća u kojima je otkriveno da je najveći proizvođač glifosata, tvrtka Monsanto lažirala izvješća ne bi li osigurala legalizaciju svog proizvoda. Usto, već godinama je poznato da RH budućnost ne samo svoje poljoprivrede nego i ukupna krajobraza želi razvijati bez uporabe dvojbenih tvari, na dugoročno održivim temeljima koji nisu prijetnja ni biljnom ni životinjskom svijetu, a posebice ne ljudima. Na tragu provedbe takve strateške projekcije predstavnik Republike Hrvatske u SCOPAFF-u iznio je službeni stav RH koja je protiv prijedloga EK o obnovi dozvole za uporabu glifosata, zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede.
