Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokravnjaka (SSUUHH) iz Popovače izdao je monografiju pod nazivom Hrvatski hladnokrvnjak – izvorna pasmina konja, čiji je autor dr. sc. Mato Čačić, a predstavljenje knjige održano je sredinom siječnja u Osekovu.
Knjigu su predstavili predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka Miško Šklempe, autor Mato Čačić i recenzenti.
–SSUUHH svake godine nastoji izdati neku knjigu, da ostane pisani zapis o našem radu, odnosu uzgoju jer je napredak u konjogojstvu, koje je jedina profitabilna grana u posrnulom stočarstvu, neupitan na svim razinama. Ukupan broj konja u posljednjih 20-ak godina u Hrvatskoj, povećan je skoro deset puta jer smo još 2003. godine imali samo 3000 konja, a mi danas kod 1500 naših članova imamo 11.800 grla, rekao je predsjednik SSUUHH-a, Miško Šklempe.
Osigurano izvozno tržište
Prema njegovim riječima, iako u Hrvatskoj ima sve više konja, koji su se vratili na ruralni prostor od Moslavine, Zagorja, Posavine do Like, Banovine i Zagore na ”velika vrata”, imamo sve manje stručnjaka u konjogojstvu, koji se mogu izbrojati na prste, a cilj Saveza je približiti struku uzgajivačina, što znači da bi stručnjaci morali biti više na terenu, među uzgajivačima i našim blagom. Kao krovna organizacija udružuju sve uzgajivače hrvatskog hladnokrvnjaka kako bi zajedničkim radom unaprijedili uzgoj i organizirali tržište, koje je mahom izvozno, u želji da što veći broj uzgajivača u uzgoju ove pasmine konja pronađe egzistenciju za sebe i svoju obitelj.
Inače, dr.sc. Čačić na čak 335 stranica knjige velikog formata, koja je već druga monografija, jer je prva objavljena još 2013. godine povodom obilježavanja prvih 10 godina od osnivanja SSUUHH-a, potanko opisuje razvoj konjogojstva, u prvom redu pasmine hladnokrvnjaka, kao izvorne pasmine u Hrvatskoj.
Naime, kaže se, da je kroz povijest stvoren veliki broj izvornih (lokalnih) pasmina prilagođennih na okolišne čimbenike, a koje su kontinuirano potiskivane od viskoproizvodnih pasmina. No, globalnim prepoznavanjem nužnosti očuvanja biološke, odnosno genske raznolikosti, započinju intezivni napori za očuvanje izvornih pasmina, koje su dobile i tržišnu potvrdu u izvozu jer domaće tržište nije pokazalo veći interes. Današnje smjernice o očuvanju zaštićenih krajolika i razvoju ruralnih područja značajno olakšavaju očuvanje pasmina, ističe autor knjige.
Nadalje, kaže da zbog svoje vanjštine i pasminskih karakteristika ova najbrojnija izvorna pasmina konja i pasmina konja općenito u Hrvatskoj, ima veliku vrijednost u očuvanju određenog prirodnog područja ili u vraćanju pojedinom području njegove prirodne vrijednosti.
Prirodna selekcija kroz jedno stoljeće
Autor posebno ističe pašnjačko konjogojstvo, i općenito stočarstvo, koje je jedan od osnovnih elemenata očuvanja zaštićenih krajolika i biološke raznolikosti u mnogim zemljama. U tom smislu, dok u mnogim zemljama postoji problem prevelikog broja konja na pašnjačkim površinama, u našoj zemlji nedostaje konja, koji je nekada bilo čak 300.000. Nacionalni pašnjački resursi nisu dovoljno iskorišteni kao mogućnost racionalnog i ekološkog uzgoja konja u čemu bi veliku ulogu imale upravo hrvatske izvorne hladnokrvne pasmine konja.
Naime, radi se o specifičnom putu nastanka i načina uzgoja, gotovo prirodna selekcija kroz jedno stoljeće, jer se sve do davne 1870. godine, nije vjerovalo da se na području Hrvatske uzgajaju hladnokrvni konji, koje su hrvatski vlastelini počeli uvoziti, ponajprije noriker pasmine, iz Štajerske koje su uzgajali u čistoj krvi ili su križani s domaćim konjima. No, kako nije bilo sustava i postavljenog programa uzgoja, nije stvoren jednoličan tip konja, koji korijene vuče od arapskog konja, nego je bilo križanaca svih mogućih tipova u vanjštini, ističe se u knjizi.
Područje uzgoja danas hrvatskog hladnokrvnjaka obuhvaća gotovo sve županije, a posebno se ističe veliko stado u Lonjskom polju gdje je zadržan tradicionalni oblik uzgoja, te je sve značajni dio turizma na farmama, navodi se, između ostalog, u opsežnoj knjizi sa bogatim stručnim prikazom uzgoja, te brojnim fotografijama uzgajivača i prekrsnih konja, za koju se autor s pravom nada da će biti od koristi svakom čitatelju.
