Ususret proljetnoj sjetvi

Prilikom izbora biljnih vrsta koje će se uzgajati na oraničnim površinama i biti sastavni dio plodoreda, osim želje i mogućnosti poljoprivrednog gospodarstva (vremenska organizacija, dostupnost mehanizacije itd.) potrebno je voditi računa o agroekološkim uvjetima proizvodnje (stanje tla, vremenske prilike na uzgajanom području) te naposlijetku i ekonomičnosti same proizvodnje i zahtjeva tržišta.

U sustavima biljne proizvodnje na oranicama, jare ratarske kulture imaju značajnu ulogu u planiranju pravilne izmjene usjeva na obradivim površinama. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, u 2023. godini ukupno je zatraženo izravnih plaćanja na 1.112.197,47 ha. Površine koje zauzimaju najvažnije jare ratarske kulture prikazane su u tablici.

Iz navedenih podataka može se uočiti da kukuruz zauzima 25,65 % od ukupno obradivih površina za koje je tražena izravna potpora u Republici Hrvatskoj, dok svi najznačajniji jari usjevi zauzimaju okvirno 38,89 %.

Razlozi uvođenja izmjene usjeva

Kako se vremenske prilike sve više mijenjaju i sve učestalija je pojava različitih stresnih uvjeta (manjak  ili višak oborina, niske ili visoke temperature itd.) tijekom vegetacijske sezone uzgoja, različitim mjerama dobre poljoprivredne prakse potrebno je pomoći biljkama da što lakše prebrode moguće nepovoljne uvjete za njihov rast i razvoj. Provođenjem pravilnog plodoreda na različite načine pomažemo uzgajanoj kulturi da prebrodi nepovoljne uvjete. Prvi razlog uvođenja vremenske izmjene usjeva je tolerantnost određene biljne vrste na ponovljenu sjetvu na istoj oraničnoj površini. Neki usjevi su samostabilni i dobro podnose ponovljenu sjetvu na istoj poljoprivrednoj površini kao što su kukuruz, soja, konoplja, duhan. Nasuprot njima, izrazito osjetljivi na ponovljenu sjetvu (samolabilni usjevi) su uljana repica, suncokret, šećerna repa, zob, lan, lucerna koji se mogu uzgajati na istoj poljoprivrednoj površini nakon određenog broja godina.

Prilikom planiranja sjetve potrebno je voditi računa da se na istoj površini izmjenjuju biljne vrste različite dubine razvoja korijenovog sustava što doprinosi usvajanju potrebnih biljnih hraniva na različitim dubinama tla, kao i usvajanje vode. Ovakav način izmjene usjeva pomaže biljkama u stresnim uvjetima (suša, višak oborina) i utječe na opskrbljenost tla osnovnim biljnim hranivima. Usjevi plićeg korijenovog sustava su sve strne žitarice koje glavninu korijenovog sustava razvijaju u oraničnom sloju do 30 cm dubine.

Nasuprot njima, suncokret i uljana repica razvijaju jači korijenov sustav koji može usvojiti potrebna hraniva u dubjim slojevima tla. Osim navedenog, pri planiranju izmjene usjeva, potrebno je voditi računa i o pokrivenosti tla kako bi se na određenoj parceli izmjenjivali usjevi gustog sklopa (žitarice, trave) i usjevi koji se siju na veći međuredne razmake (okopavinski usjevi-kukuruz, suncokret, soja, krumpir, duhan). Njihovom izmjenom na oraničnoj površini smanjuje se erozija tla uzrokovana vjetrom, vodom i obradom tla.

Nakon žetve ili berbe uzgajane biljne vrste u ili na tlu ostaju, osim biljnih ostataka, uzročnici biljnih bolesti, štetnici i sjeme korova koji u povoljnim uvjetima mogu preživjeti dulje vremensko razdoblje. Sljedeća uzgajana kultura na određenoj oraničnoj površini ne bi trebala imati zajedničke bolesti ili štetnike s prethodno uzgajanom biljnom vrstom. Mada ne pripadaju istoj porodici, na soji, suncokretu i uljanoj repici značajne štete može uzrokovati bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum).

Svaka uzgajana biljna vrsta ostavlja u tlu ostatke podzemnih organa, različite izlučevine i međuproizvode koji mogu imati pozitivan, neutralan ili negativan utjecaj na sljedeći usjev, pa je potrebno poznavati i međusobnu kompatibilnost usjeva.

Predusjevi

Uljana repica dobar je predusjev za ozimi ječam, ali ne i za šećernu repu i suncokret. Zob može biti predusjev pšenici, ali se ne preporučuje kao predusjev ječmu. Trave i djetelinsko-travne smjese poželjan su predusjev okopavinama. Budućo da se radi o usjevima gustog sklopa, u slučaju njihovog preoravanja moguće je očekivati jači napad žičnjaka te je potrebno obratiti pažnju i provesti kontrolu broja žičnjaka u tlu zbog šteta koje mogu uzrokovati na sljedećem uzgajanom usjevu. Sjetvenu strukturu kao i provođenje pravilnog plodoreda u uzgoju ratarskih i krmnih kultura potrebno je planirati već u jesenskom razdoblju kako bi se osim pravilne izmjene usjeva vodilo računa i o svim potrebnim uvjetima koje treba provoditi temeljem nove zajedničke poljoprivredne politike EU.

Poljoprivredna gospodarstva koja se bave ratarskom proizvodnjom na više od 10 ha obradivih površina, prema pravilima uvjetovanosti (nekadašnja višestruka sukladnost), koje su propisane GAEC-om 7, obvezni su na razini parcele (svake ARKOD parcele) uspostaviti izmjenu kultura najmanje jednom godišnje, uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari i koji su prisutni na obradivom zemljištu minimalno osam tjedana.

U cilju smanjivanja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na bioraznolikost i krajobraza odredbama GAEC-a 8, najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva trebalo bi biti namijenjeno neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište na ugaru (moguće je da će se uvjeti za ispunjavanje GAEC-a 8 izmijeniti). Osim dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta čije provođenje i /ili kršenje izravno utječe na visinu ostvarenog iznosa osnovnih plaćanja, dobrovoljno provođenje klimatsko okolišnih intervencija (Eko sheme) koje doprinose ublažavanju utjecaja poljoprivredne proizvodnje na klimu i okoliš ostvaruju se dodatna plaćanja. Sukladno Strateškom planu ZPP, potpora se dodjeljuje u obliku:

• dodatnih plaćanja na osnovnu potporu dohotku (Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina, Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina)

• nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza (Ekstenzivno održavanje pašnjaka, Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama, Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina, Konzervacijska poljoprivreda, Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti te od ove godine Primjena ekoloških gnojiva u trajnim nasadima). Prihvatljivi korisnici Eko shema su aktivni poljoprivrednici, dok je minimalna površina za provedbu neke od intervencija 1 ha. Navedene intervencije unutar Eko shema i njihovo pravilno provođenje doprinose očuvanju stanja tla, bioraznolikosti, smanjenju uporabe mineralnih gnojiva, ublažavanju nepovoljnih vremenskih uvjeta na uzgajanu vrstu itd.

Neke od aktivnosti kod provođenja pojedinih Eko shema poljoprivredni proizvođači trebat će bilježiti fotografijama s geografskom lokacijom. Ako se poljoprivredni proizvođač odluči npr. za provedbu intervencije Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina, njenom provedbom uvođenjem leguminoznog usjeva u plodored proširuje plodored. Nakon uzgoja biljnih vrsta iz ove porodice ostaje u tlu određena količina u tlu sljedećoj kulturi u plodoredu. Naši preci uvidjeli su značaj leguminoznih vrsta u plodoredu koje su nažalost zaboravljene u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji.