U Opatiji se početkom veljače održao Seminar biljne zaštite koji okuplja najveći broj stručnjaka iz područja fitomedicine, ali i proizvođače i sve one koji žele čuti novosti iz ovog područja agronomije koje se susreće s ozbiljnim izazovima, s obzirom da se ukida sve više aktivnih tvari.
Na svečanom otvorenju, predsjednica Hrvatskog društva biljne zaštite, prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić, pozdravila je sve prisutne te uz zahvalu svim zaslužnima, naglasila tradiciju i važnost prenošenja saznanja i informacija o biljnoj zaštiti, što su istaknuli i brojni uzvanici i suorganizatori. Predstavljeni su i novi doktori znanosti iz područja fitomedicine i uručene su povelje za dugogodišnji predani rad i promicanje znanosti u zaštiti bilja te potporu i aktivno sudjelovanje u radu Društva.
Društvene mreže su prepune neprovjerenih informacija
Uz bogat program i raspored, održane su i panel rasprave. „Kako osigurati suživot zaštite poljoprivrednih kultura i očekivanja društva?“ bio je naziv prve panel rasprave na kojoj je prof. dr. sc. Renata Bažok s Agronomskog fakulteta istaknula kako su se agronomi našli u položaju kad se vrlo teško i argumentirano mogu objašnjavati neke stvari vezano uz zaštitu bilja.
–Moramo biti svjesni da su društvene mreže danas prepune neprovjerenih informacija, da ljudi provode neke svoje agende koje često nisu točne, zbog čega se onda mnogi nalaze na meti brojnih kritika, spomenula je Bažok i navela da se argumenti danas teško prihvaćaju i to je velik problem društva. Slaže se s kolegom Dankom Tolićem iz Syngente koji je spomenuo da su agronomi prije puno više bili na terenu.
Imali su bolju potporu Ministarstva poljoprivrede koja danas izostaje. Osvrnuo se na nedavni problem s reziduama na mandarini kad su stali izvoz i prodaja zbog pojedinaca koji su koristili zabranjena zaštitna sredstva.
–Taj slučaj nitko od struke, niti Ministarstvo poljoprivrede, nisu objasnili, pa su mediji objavljivali bombastične naslove, kaže Tolić. Marijana Murr Aračić, organizatorica proizvodnje u tvrtki Agronom navodi da su posljednjih 50-ak godina znanost i struka radile jedna uz drugu, i napravili su velik pomak.
–Što se sad događa? Stanovnik EU je navikao na određeni standard i ima određenu svijest, želi zdravstveno ispravnu hranu, no nema informaciju što ona znači, već se formira cijeli jedan pokret koji se usmjerava najviše na sredstva za zaštitu bilja, jer je tamo najlakše uprijeti prstom i donose se direktive i uredbe koje se, jasno, tiču i Hrvatske. Mi možemo smanjiti SZB za 35 %, ako je potrošač spreman vratiti se 60-ak godina unazad i jesti isključivo sezonsku hranu. Ili će pristati kupovati skuplju hranu proizvedenu u EU, a iste te proizvode koje je navikao jesti, uvozit će se iz trećih zemalja, gdje su sve aktivne tvari i dalje dozvoljene. Imat će zdravstveno puno neispravniju hranu, rekla je Murr Aračić te dodala da nam je potrebno kapilarno spuštanje znanja prema proizvođačima, a to treba učiniti i Ministarstvo poljoprivrede te savjetodavci.
Znanstvena zajednica sve manje uključena u proizvodnju
Marko Peičić iz tvrtke Banovci rekao je kako su ranije svi bili uključeni u problematiku poljoprivrednika, jer su postojali veliki sustavi koji su imali razvojne centre koji su koristili i manji proizvođači, a danas to više nije tako, a i fakulteti su sve manje uključeni u proizvodnju.
–Tužno je za reći, ali posljednjih 13 godina koliko radim u tvrtki, praktički nisam imao posjeta s bilo kojeg fakulteta. Ne treba se previše vraćati u prošlost, ali nisu niti sve stvari koje su se ranije radile bile tako loše, rekao je Peičić. Nekada je značaj agronoma bio mnogo veći, primjerice, jedan agronom na 2000 ha, pa se jedan rasporedio na kukuruz i pšenicu, drugi primjerice na suncokret i soju, te su takvi sustavi izvrsno funkcionirali, rekao je Vladimir Novaković iz tvrtke Morpho.
U raspravi se publika osvrnula na nedostatak toksikologa na Seminaru biljne zaštite te pozvala da se svakako razmisli da se i njih kao stručnjake pozove na iskazivanje stručnog mišljenja.
Tekst i foto: Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
