Trešnju, kao i sve druge koštičave vrste, napadaju lisne uši, većinom mali kukci (1,5-2 mm) nježne građe tijela. Osim izravnih šteta koje nastaju sisanjem biljnih sokova, lisne uši posredno mogu još više štetiti zbog prenošenja više desetaka biljnih virusa. Crna trešnjina uš vrlo je tamne, gotovo crne boje, po čemu je dobila ime.

Napad se najčešće prepoznaje na mladicama i vršnom lišću. Lišće se kovrča, a uš izlučuje obilje ljepljive tekučine – “medne rose” koja privlači mrave. Tako onečišćene biljne organe naseljavaju gljive “čađavice” (Alternaria, Cladosporium i dr.) pa se uvelike može smanjiti asimilacija, a naknadno se “čađavice” kontaminiraju i plodovi trešnje, a štete mogu biti vrlo velike. 

Lisnim ušima pogoduje toplo i sparno meteorološko razdoblje, a prekomjerno množenje najčešće bilježimo u svibnju. Tijekom lipnja i ljeta lisne uši sa voćaka sele na alternativne domaćine.

Suzbijanje

Smatra se da je 3 % napadnutih mladica crnom trešnjinom uši nakon cvatnje kritična vrijednost kada je opravdano njihovo suzbijanje. Pripravci Mospilan 20 SG i Mospilan 20 SP osim za trešnjinu muhu učinkoviti su i za suzbijanje lisnih uši. Karenca im je 14 dana.

Prethodni članakOdržana izborna skupština Udruge uzgajivača crne slavonske pasmine svinja
Sljedeći članakKako sam uzgojiti presadnice batata?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.