U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. za Republiku Hrvatsku realiziran je projekt C1.5 R3-I2 „Pametna poljoprivreda“. Projekt je prijavljen od strane Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. Projektom se predviđa uspostaviti niz pametnih usluga za poljoprivrednike, savjetnike i ostale dionike AKIS sustava u RH, a to su eMotrenje, eUčenje, eUsjev i eSavjetnik.
Sustav eMotrenje predstavlja mrežu različitih senzora za prikupljanje kvalitetnih podataka koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Na više od 300 lokacija u RH nabavljena je i postavljena oprema kao što su agrometeorološke stanice elektronske lovke za praćenje pojave štetnika, kamere za praćenje fenofaza i dr.
Za potrebe praćenja razvojnih stadija usjeva i trajnih nasada postavljeno je 70 digitalnih kamera za praćenje fenofaza i općeg stanja usjeva/nasada na području cijele RH. Kamera svakodnevno snima fotografije usjeva i nasada te ih preko mobilne internetske veze šalje na server za pohranu podataka. Savjetnik u svakom trenutku može pristupiti fotografijama preko interneta (mobitela, laptopa). Isto tako savjetnik može u svakom trenutku pristupiti i povijesti svih fotografija. Na temelju njih izvoditi analizu cijele proizvodne sezone ili nekoliko sezona unatrag. Kamerama su obuhvaćene najvažnije poljoprivredne kulture.
Praćenje od početka vegetacije do berbe
U voćarskoj proizvodnji prati se 8 voćnih vrsta (jabuka, kruška, breskva, šljiva, trešnja, višnja, lijeska i haskap). U ratarstvu se prati 6 ratarskih kultura (kukuruz, pšenica, ječam, soja, uljana repica i suncokret). U vinogradarstvu se prati nekoliko sorata vinove loze, a u maslinarstvu nekoliko sorata masline. Praćenjem fenofaza od kretanja vegetacije, cvatnje, zametanja i rasta plodova, zriobe pa sve do berbe/žetve nastoje se dati korisnicima podaci koji će pomoći u provođenju agrotehničkih mjera u uzgoju kultura.
Također ovakvim sustavnim praćenjem nastojat će se usporediti razvojne faze kontinentalne Hrvatske i mediteranskog područja, istočnog i zapadnog dijela kontinentalne Hrvatske. Također , uspoređivat će se razvojne faze na razini godine u odnosu na standardne fenofaze pojedinih kultura i sorata. Pošto je ovo prva godina praćenja upoznajemo se s mogućnostima programa. Nastojimo praćenjem poboljšati sustav kako bi nam fotografije bile što bolje i kako bismo što preciznije odrediti fenofaze.
Usporedbe razvojnih ciklusa
Za početak analiziran je razvojni ciklus trešnje. Ona je s cvatnjom krenula krajem ožujka (27.03.2024.- Kordia, 30.03.2024 Tugarka) te je trajala 10 – 12 dana. Zapazili smo da nije bilo razlike u cvatnji između kontinentalnog i mediteranskog dijela Hrvatske. Prema istraživanju i objavljenom radu Tomasović, Senija ; Bogunović, Igor ; Gadže, Jelena ; Radunić , Mira ; Čmelik, Zlatko „Vrijeme cvatnje i dozrijevanje plodova trešnje različitih sorata „// 6.Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem. Ilok, 2011. str. 28-28 utvrđeno je da je sorta Kordia početak cvatnje imala 10.4.2009., te 14.04.2010. Berba je krenula početkom lipnja ( 4.- 10.06.2024.) za promatrane su sorte Kordia i Tugarka. U odnosu na prijašnje godine ranija je za 10- tak dana.
Uspoređujući povijest fotografija snimljenih kamerama za praćenje za proizvodnu godinu 2023. i 2024. po datumu žetve ozimog ječma u istočnom i središnjem dijelu RH može se zaključiti da je ove godine žetva uranila za 4-6 dana.
Vegetacija masline u ovoj godini u odnosu na prethodnu vegetacijsku godinu na temelju povijesti fotografija zabilježenih kamerama za praćenje, ovisno o mikrolokalitetu u cijelom uzgojnom području je ranija za 10-15 dana.
izvor: savjetodavna.hr
