Prvog dana srpnja, priroda je opet pokazala svoju razornu snagu. Olujno nevrijeme s tučom protutnjilo je iznad kontinentalne Hrvatske. U samo nekoliko minuta led iz tučonosnih oblaka veličine teniske loptice pričinio je ogromnu materijalnu štetu u mnogim krajevima Lijepe naše.

Tuča je poharala i u potpunosti uništila usjeve u istočnoj Slavoniji. Stradali su i plastenici, automobili, kao i pročelja i krovovi kuća. Cijelu Hrvatsku obišle su fotografije krovova kuća u Bošnjacima kod Županje, u kojima nema kuće koja nije oštećena. Na sreću, nije bilo ljudskih žrtava, iako je ovako krupna tuča odnijela i nekoliko života. Naime, od 20-ak gnijezda roda, koja se nalaze u Bošnjacima, u nekima su rode uginule od posljedica tuče kad su svojim tijelima zaštitile mlade u gnijezdu.

Nekim rodama nije bilo spasa od strašne tuče foto: Udruga za pravnu zaštitu životinja ANIMALEX

Bijela roda (Ciconia ciconia) najpoznatija je predstavnica vrsta iz porodice roda za čije se gnijezdo na krovu kuće vjeruje kako donosi blagostanje i sreću, a prema starom vjerovanju ta je ptica pridonosila dolasku djece u obiteljima. No, upravo je čovjek uzrokovao određene poteškoće ovim pticama – radi razvoja poljoprivrede kroz povijest isušio je vlažne livade i poplavna područja koja su njihova prirodna staništa. Zbog toga im najviše pogoduje očuvanje ruralnih područja kao i očuvanje tradicionalne poljoprivrede. Dan roda u Hrvatskoj obilježava se 24. kolovoza.

 Štete na poljoprivrednim kulturama

Niti jedno staklo na pet hektara staklenika u kojemu se uzgajaju rajčice tvrtke Ruris iz Bošnjaka nije preživjelo stravično nevrijeme, prenosi tportal. Gotovo susprežući suze, vlasnica Tanja Bilić rekla je kako je šteta višemilijunska na samom objektu.

Nije ostalo ništa, kaže.

Sve je uništeno. Prestrašno!

Upravo su u špici sezone kada su u pitanju rajčice koje plasiraju u jedan veliki trgovački centar. Kaže kako su ih već kontaktirali i obavijestili da u plastenicima nije ostalo – ništa. Posljednjih 17 godina bave se uzgojem rajčica u Bošnjacima. Ovo povrće proizvode na 45.000 četvornih metara, a prinos im se kretao između 60 i 65 kilograma po ‘kvadratu’. Iako imaju osiguranu proizvodnju, šteta koju su pretrpjeli je, kaže, višemilijunska.

Prošle godine smo imali oluju, ali smo uspjeli popraviti sve brzo, ali ovo nevrijeme nas je doslovno dotuklo. Cijeli dan smo gledali u radare, vidjeli što nam se približava, i ništa nismo mogli. Voljela bih da nam dođu sada oni koji sjede u uredima i vide kako izgleda u realnom sektoru, na terenu, kada kažu da se ništa ne može napraviti da se ovakve katastrofe donekle spriječe, očajna je Tanja Bilić.

Uništeni staklenici tvrtke Ruris u Bošnjacima foto: Tanja Bilić, izvor tportal

Mislim da je sreća što većina bošnjačkih OPG-a ili poljoprivrednika ipak ima osigurane usjeve. To je jedna pozitivna okolnost što su prihvatili takav način. Sve češće nam ide ovakvo vrijeme i svi će biti primorani osigurati svoje usjeve, rekao je načelnik općine Bošnjaci Andrija Juzbašić, iako neki poljoprivrednici još čekaju odštetu od osiguranja od prošlogodišnjeg srpanjskog orkanskog vjetra.

Protugradna mreža je rješenje

Protugradna mreža jedno je od učinkovitijih rješenja za zaštitu trajnih nasada, no za jednogodišnje kulture mnogi poljoprivrednici mogu se jedino nadati da će ih tučonosni oblaci i udar olujnog vjetra zaobići.

Prve procjene nastale štete na stambenim objektima u Bošnjacima procijenjene su na oko 5 milijuna eura. Međutim, to sigurno neće biti i konačan iznos jer se prave i detaljne procjene tek očekuju, a tome treba dodati i nastale štete na javnim objektima kao i na poljoprivrednim površinama.

Nakon nevremena popravlja se što se može
foto: sib.net.hr

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske savjetuju da se redovito prate vremenske prognoze, te da se poduzimaju mjere kako bi se zaštitili od opasnosti po život od munja, tuče, bujičnih poplava i olujnog vjetra. Informirajte se na vrijeme i svoje aktivnosti prilagodite vremenskim uvjetima.

Prethodni članakLovor – neizostavni začin
Sljedeći članakSuše i poplave donose najveće nepogode
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.