David Fabijan iz Ogulina bavi se pčelarstvom unazad 12 godina. Krenuo je s pčelarenjem jer nije bio zadovoljan kupovnim medom iz trgovine. Supruga ga je poslala u trgovinu po teglicu meda, a kad su ga probali, med im nije bio ukusan. Ni drugi put med iz trgovine nije bio nešto. Kad ga je supruga treći put poslala po med, vratio se se s košnicom. Počeo je s jednom, a trenutno ih ima oko 300.

David Fabijan do prije četiri godine imao je samo stacionarne pčelinjake u Ogulinu. Da bi smanjio izloženost lokalnim vremenskim neprilikama, odlučio je seliti košnice u Istru, Kvarner, duž Primorja. U ponudi ima nekoliko vrsta meda. Od sortnih vrsta Kestenov med, Medun i Lipov med, a najzastupljeniji je Cvjetni med. Ova godina je bila izuzetno teška i većina paša je izostala. Tako u ponudi trenutno imamo samo Kestenov i Cvjetni med. Zanimalo nas je koji med je najtraženiji i za koji kupci najviše pitaju.

Najtraženiji je svakako medun zbog svih svojih karakteristika i blagodati, ali ga ove godine nema u ponudi, kaže nam David.

David Fabijan

Jedinstven proizvod na tržištu

U posljednje vrijeme su sve popularniji proizvodi od meda s dodacima, a novitet Davida Fabijana je med s modrozelenom algom.

Med je proizvod iznimnih karakteristika i blagodati. Jedna od njih je da se vrlo dobro apsorbira u tijelo i da vrlo uspješno druge tvari koje su korisne za tijelo transportira “prevozi po tijelu”. Na tom tragu prije nekoliko godina krenuo sam u stvaranje jedinstvenog proizvoda na našem tržištu.

Inače sam konzumirao modrozelenu algu Spirulinu koja je, ruku na srce, dosta neprijatnog okusa, ali energetski jako diže osobu. Da bi popravio okus napravio sam mješavinu s medom koja se pokazala kao pravi pogodak vrhunskog okusa i odličnog djelovanja.

Jedina mana ovog proizvoda ako je tako možemo nazvati je tamna zelena boja koja u početku izaziva odbojnost. Na štandu mi se dogode zanimljive stvari. Inače sve proizvode žene prve probaju, a ovaj pripravak obično muževi i dečki na nagovor svojih boljih polovica prvi probaju. Svi kažu da ih proizvod podsjeća na bronhi bombone, ali unutra nema ni mente ni peperminta. Za prvo pojavljivanje na štandu morao sam osmisliti ime za ovaj proizvod. Tako sam kombinirao latinsko ime za pčelu i ime alge te sam svoj proizvod nazvao “APILINA”.

Apilina – kombinacija meda i alge spiruline

Proizvodi za jačanje imuniteta

David je smislio proizvode od meda i za jačanje imuniteta.

Svake godine mi smo muku mučili sa kašljem, prehladama i curenjem nosa kod klinaca. Najteže ih je bilo nagovoriti da popiju sirup, no kad sam počeo raditi svoje medene mješavine djeca si sami uzimaju Imuno med i sirup sa borovim iglicama. Od kad koristimo ove proizvode prehlade smo smanjili na minimum, a ako i dođe do prehlade više nisu onako jake kao prije gdje smo bili budni po cijele noći s njima, naglasio je David i dodao da osim djece i odrasli članovi obitelji stalno koriste ove proizvode i vide blagodati korištenja istih.

 -Moram naglasiti da med nije lijek i tako ga ne smijemo zvati, ali svi mi znamo koje su njegove blagodati. Pčelinji proizvod koji ljudima jako pomaže je propolis koji ima snažna protuupalna, antibakterijska, protuvirusna djelovanja. Konzumiranjem propolisa snažno se učvršćuje organizam u borbi protiv raznih bolesti. Svježa pelud koja se nalazi u mnogim mojim proizvodima snažno podiže cjelokupni organizam zbog velike količine aminokiselina koje se nalaze u njoj i B kompleksa. Tu bih napomenuo da je bitno uzimati sve ove proizvode prije nego bolest nastupi i na taj način se organizam bolje štiti i lakše odupire.

Medeni ocat i sirupi s medom

Od ostalih zanimljivih kombinacija tu je i medeni ocat, te sirupi s medom…

Kod nas pčelara nikada nema otpada i sve se mora iskoristiti, pa tako nakon vrcanja ostaju voštani poklopci koji sadrže u sebi manje količine meda. Mi te poklopce potopimo u vodu, dobro ih isperemo i dobijemo slatku tekućinu. Osim voštanih poklopaca prilikom pranja kanti, pribora i vrcaljki mi isto tako dobijemo slatku tekućinu. Svu tu tekućinu postavimo u bačve ili demižone i pričekamo da počne vrenje. Kada vrenje završi dobivamo jedno od najstarijih alkoholnih pića Medovinu koju možemo popiti ili dobiti druga dva proizvoda, a jedan od njih je medeni ocat vrhunske kvalitete i okusa, a ako želimo nešto jače onda prepečemo medovinu u rakiju pa dobijemo medovaču. Medovaču možemo opet dalje preraditi na način da dodamo meda i začina u nju i dobijemo tada medicu.

Razni proizvodi OPG David Fabijan

Jedno je osmisliti proizvod, a drugo prodati

Jedna od preporuka svim proizvođačima poljoprivrednih proizvoda, pa tako i pčelarima je da budu inovativni i kreativni, da osmisle poseban, zanimljiv i kvalitetan proizvod po kojem bi bili prepoznatljivi, traženiji i ostvarili veći dohodak. No, nakon što se proizvod i osmisli i proizvede, tu je tek početak posla, jer treba proizvod pripremiti za tržište da ga kupci prihvate. Stoga je potrebna i promocija koja je kod manjih proizvođača usmjerena na izložbe, sajmove, društvene mreže… David Fabijan svoje proizvode skoro isključivo prodaje na kućnom pragu i na dva-tri sajma.

Bitna je dobra prezentacija proizvoda i tada nema problema sa prihvaćanjem istih. Najbolja promocija je kad preporuka ide od uha do uha. Tu bih volio naglasiti da kvaliteta proizvoda i pakiranje moraju biti na visokoj razini. Svaki proizvod mora se kupcu jasno prezentirati, morate reći sve dobre i loše strane istog.

Ove godine nema zadovoljnih pčelara

Neki pčelari nisu sretni ovom godinom, a niti David.

Iskreno, još nisam naišao ove godine na sretnog i zadovoljnog pčelara. Ispada da mi pčelari stalno kukamo i stalno se žalimo, ali mi smo prvi svjedoci klimatoloških promjena i iskreno ne idu nam u prilog. Ova godina je bila izuzetno izazovna. U proljeće je krenuo buran razvoj pčelinjih zajednica koji je prekinuo baš u cvatu bagrema hladni val, nakon toga došlo je kišno razdoblje pred lipui  nakon toga vrućina i famozni Saharski pijesak. Nakon srpnja nije bilo pčelinje paše te se moralo pristupiti hranjenju pčelinjih zajednica. U globalu sve paše su podbacile količinom izvrcanog meda, ali med je i ove godine vrhunske kvalitete, ističe David.

David Fabijan ima 300 pčelinjih zajednica, od kojih ove godine nije uspio dobiti željenu količinu, ali je proizveden med vrhunske kvalitete

 Budući da je i pčelarstvo pod utjecajem klimatskih promjena i u budućnosti će se sve više trebati  prilagođavati vremenskim neprilikama, David Fabijan smatra da onaj tko se neće moći prilagoditi prijeti mu propast.

Treba uvesti potpore po pčelinjoj zajednici

Vremena ispred nas će biti vrlo izazovna godina za godinom sve teže, na ruku nam ne ide ni količine uvoznog meda izuzetno sumnjivog porijekla po nevjerojatno niskim cijenama (u nekim slučajevima kilogram uvoznog meda je jeftiniji od kilograma šećera). Europa se polako priprema jer je svjesna da kompletna poljoprivreda ovisi o pčeli kao oprašivaču. Iz tog razloga na razne načine subvencioniraju pčelare po proizvodnoj zajednici. Svi su svjesni da više od 70% poljoprivrednih proizvoda oprašuju pčele i da bi nestankom istih nestala i poljoprivreda koju danas poznajemo. U RH još nije zaživjela ideja da se na  navedeni način subvencioniraju pčelari, napominje David Fabijan koji u planu za bližu budućnost ima gradnju hale za preradu i pakiranje pčelinjih proizvoda u industrijskoj zoni Ogulin.

Foto: OPG David Fabijan

Pročitajte još:

Prirodna pomoć od pčelinjih proizvoda

Čokoladni med zavoljela i djeca

Pčelinji otrov može više

OPG Đurišević u Virju duže od desetljeća gradi super priču 

Prethodni članakOPG Đurišević u Virju duže od desetljeća gradi super priču
Sljedeći članakSuša je globalni problem u vinogradarstvu
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.