Žitarice su najznačajnija skupina viših biljaka koje se na osnovu morfoloških, bioloških i agrotehničkih razlika mogu podijeliti u dvije skupine: strne ili prave žitarice i prosolike žitarice, a uzgajaju se kao ozimine ili jarine. Za ozimine je svojstveno da im je za rast potrebno razdoblje niskih temperatura. Stoga se siju potkraj ljeta ili tijekom jeseni, a dozrijevaju potkraj proljeća ili tijekom ljeta. Time bolje iskorištavaju vlagu nakupljenu u tlu tijekom zime, a zbog duže vegetacije uglavnom daju i veće prinose.

Žitarice imaju veliko gospodarsko značenje zbog svog visokog genetskog potencijala rodnosti, mogućnosti korištenja u ishrani ljudi i hranidbi životinja te sudjelovanja u razmjeni roba na svjetskom tržištu. Ujedno, one su i od strateške važnosti za svaku zemlju jer ih je potrebno osigurati u dovoljnoj količini za prehranu cjelokupnog stanovništva.

OGLAS

Pšenica u nas najznačajnija krušarica

Najznačajnije žitarice na globalnoj razini su pšenica, kukuruz i riža. Ove tri kulture pripadaju, uz šećernu trsku, najviše proizvedenim dobrima na svjetskoj razini s ukupnom globalnom proizvodnjom od 1.163.497.383,13 tona kukuruza, 808.441.568,18 tona pšenice i 776.461.456,61 tona riže (FAOSTAT, 2022.).

Kruh je osnovna ljudska hrana. Za dobivanje kruha i sličnih proizvoda najviše se koristi pšenica, zatim raž (osobito u sjevernim predjelima Europe) te kukuruz (u nekim zemljama Južne Amerike, Azije i Afrike).

Za dobivanje kruha najviše se koristi pšenica foto Shutterstock

U Hrvatskoj je pšenica najznačajnija krušarica. Uzgojno područje ozime pšenice pripada blagoj i umjereno kontinentalnoj klimi. Prednost u odnosu na jaru su joj veći i stabilniji prinosi zrna.

Proizvodnja meke ozime pšenice u Republici Hrvatskoj

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Iako nam površine pod ozimom pšenicom rastu, vidljive su oscilacije prinosa uz veliki pad prinosa 2023. Proteklu godinu karakterizirao je i rujanski trend iznadprosječno toplog i suhog razdoblja, koji se nastavio i u dijelu listopada. Zbog toga je u nekim dijelovima Hrvatske došlo do odgode sjetve ozimih žitarica na drugu polovicu listopada. Ovo pokazuje koliko klimatski ekstremi, kojima sve češće svjedočimo, utječu na samu agrotehniku i zahtijevaju od proizvođača stalno učenje i prilagođavanje situaciji i savršeno poznavanje agrotehnike.

I u proizvodnji ozimih žitarica sve je značajniji utjecaj klimatskih promjena

Sve toplije zime donose i probleme s korovima u ozimim kulturama, te istraživanja pokazuju da su prosječni prinosi ozimih žitarica na poljima gdje se ne suzbijaju korovi manji 8,7 % (raž) i 14,2 % (pšenica i ječam). Prema podacima Stručne podrške Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 100 vlati slakoperke ili pahovke (Apera) po metru kvadratnom smanjuje prinos ozime pšenice za 940 kg/ha a ozimog ječma za 460 kg/ha, odnosno 20-30 biljaka broća ili mačka (Galium) po kvadratnom metru površine može prepoloviti urode, što svakako utječe na isplativost i ekonomičnost proizvodnje.

Proizvodnja ozimog ječma u Republici Hrvatskoj

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (foto Shutterstock)

Sličan trend oscilacije prinosa kao kod ozime pšenice vidljiv je i kod ozimog ječma. To svakako nepovoljno djeluje na proizvođače jer im izravno utječe na ostvarene prihode proizvodnje.

Indeksi cijena poljoprivrednih proizvoda-žitarica (2020.=100)

2020. godina100
2021. godina141,6
2022. godina219,6
2023. godina126,2
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Indeksi cijena utrošenih dobara i usluga u poljoprivredi (2020.=100)

 2020202120222023
Sjeme i sadni materijal100107,3124,5141,6
Energija i maziva100121,8212,3178,9
Gnojiva100168,5367,6220
Sredstva za zaštitu bilja100105,1111,7116,4
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Ako promatramo kretanje cijena žitarica putem indeksa možemo vidjeti da su najviše cijene postizane 2022. (čak 120 %  više u odnosu na 2020.-tu godinu), dok su 2023. u odnosu na prethodnu godinu cijene žitarica padale. Gledajući troškovnu stranu, u odnosu na 2022. došlo je do smanjenja cijena energije i maziva te gnojiva, uz povećanje cijena sjemenskog materijala i sredstava za zaštitu bilja. Stoga je svakako pad prinosa ozimih kultura u 2023. izravno utjecao na dobit proizvođača.

O čemu ovisi ekonomska isplativost ozimih žitarica?

Ekonomska isplativost proizvodnje ozimih žitarica ovisna je o čitavom nizu čimbenika. Za uspješnost ove proizvodnje svakako je potrebno postići stabilne urode zadovoljavajuće kakvoće. Za postizanje stabilnih i visokih prinosa dobre kakvoće potrebna je primjena pravodobne i pravilne agrotehnike, a veliki utjecaj na kvalitetu imaju vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone čega treba biti svjestan. Neki od čimbenika koji imaju vrlo veliki utjecaj su: sjetveni rok, sjetvena norma i gnojidba. Uz to važan je izbor tla, predsjetvena priprema, kvaliteta sjetve kao i obvezna upotreba deklariranog sjemena.

Za isplativu proizvodnju vrlo je bitna uspješna sjetva (foto: shutterstock)
Da bi proizvodnja ozimih žitarica bila isplativa, potrebna je velika površina  (foto: shutterstock)

Vegetacija ozimih žitarica traje od 275 do oko 300 dana. Od sjetve i nicanja do niskih temperatura biljke trebaju biti dobro razvijene. Što je produktivno busanje veće, bit će veći prinos zrna. Ozime žitarice jače busaju od jarih i zbog toga imaju veći potencijal prinosa. Otpornije su na hladnoću i imaju duži period jarovizacije.

Udio pojedinih troškova u ukupnim troškovima proizvodnje ozime pšenice

Izvor: Katalog modela pokrića varijabilnih troškova poljoprivredne proizvodnje

U strukturi troškova vidljivo je da se u proizvodnji troši najviše mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Stoga je racionalna gnojidba provedena prema prethodno napravljenoj analizi tla i primijenjena u skladu s planiranim prinosom jako važna za ostvarivanje određene dobiti uz istodobno očuvanje okoliša.

Udio pojedinih troškova u ukupnim troškovima proizvodnje ječma

Izvor: Katalog modela pokrića varijabilnih troškova poljoprivredne proizvodnje

Ratarska proizvodnja pripada proizvodnjama koje ne zahtijevaju veliki utrošak ljudskoga rada, ali su očekivani prihodi po jedinici površine dosta niži u odnosu na radno intenzivne kulture poput voća i povrća. Stoga ovakva proizvodnja zahtijeva veliku površinu da bi bila ekonomski uspješna, uz sve izazove koje donose nove klimatske nestabilnosti. Uz to, potrebno je paziti na plodored te stalno pratiti preporuke stručnjaka da bi se osigurala čim manja varijabilnost prinosa.

Prethodni članakŠto su to invazivne biljne vrste?
Sljedeći članakPlutajući hidropon – prilika za proizvodnju selenom obogaćenog lisnatog povrća
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.