Upala zgloba – artritis pogađa stotine milijuna ljudi. Zapravo, ako dovoljno dugo živimo, praktički svatko od nas doživjet će neku epizodu takvih tegoba. Ta je bolest najčešći uzrok bolova i ukočenosti osoba starijih od 50 godina, a pogađa i sportaše bilo koje dobi. U akutnijoj formi bolest djelomično imobilizira velik broj pacijenata, uključujući i mnogu djecu.
Usprkos učestalosti upale zglobova, nerazumijevanje oboljenja u javnosti je dosta rašireno. Mišljenjem da se ne može ništa učiniti, mnoge žrtve ignoriraju ili odgađaju djelotvorne kontramjere i zbog toga pogoršavaju problem i pridonose stalnom onesposobljavanju, to jest nemogućnošću obavljanja normalnih aktivnosti. Drugi se nepropisno liječe ili koriste šarlatanske preparate.
Preventiva je u redovitoj tjelovježbi
Premda lijekovi odigravaju svoju nezaobilaznu ulogu, ponašanje bolesnika je također vrlo značajno. Danas se zna da je tjelovježba jedno od najdjelotvornijih liječenja i preventiva onesposobljavajućih učinaka artritisa. Zglobovi su stvoreni tako da funkcioniraju pomoću stezanja i opuštanja mišića, koji su spojeni na kost uz pomoć tetiva i ligamenata. Kad je zglob upaljen, onda otok i oštećenja tkiva uzrokuju bol i kočenje. Kako bolest napreduje, opseg pokreta u zglobu se postupno smanjuje, tako da zglob postaje sve više ukočen. To dalje znači da obližnji mišići više ne rade, ne vježbaju, a kad se mišići ne koriste oni se skupljaju, smanjuju, postajući sve slabiji. Dodatna moguća nuspojava fizičke neaktivnosti je gubitak koštane mase i povećan rizik loma kosti (frakture).
Uzrok bolesti nije poznat
Najčešći oblici promjena na zglobovima su artroze i reumatoidni artritis. Artroza je degenerativna bolest zgloba, uzrok nije poznat, a smatra se da nastaje iz biomehaničkih razloga (starenje tkiva, prekomjerno ili nepravilno opterećenje, mikrotraumatizacija zgloba). Artrozu karakteriziraju bolovi i otežano gibanje zgloba. Najčešće pogađa koljena, kukove i kičmu. Budući da nema uzročnog liječenja, daju se lijekovi protiv bolova, nesteroidni preparati i u posebnim slučajevima i kortikosteroidi. Provodi se fizikalna terapija (ali ne nasilno gibanje zgloba, već jačanje pripadnih mišića), daju se ortopedska pomagala (ulošci, štap, štake), a operacijski se teško promijenjeni zglob može zamijeniti endoprotezom.
Presudna je fizikalna terapija
Reumatoidni artritis je znatno ozbiljnije oboljenje. To je kronična i progresivna sistemska upalna bolest vezivnog tkiva nepoznata uzroka. Najviše oštećuje periferne zglobove udova. Počinje jutarnjom zakočenošću zglobova (napose u šakama), nakon toga se javljaju bolovi u zglobovima, a onda otekline i deformacije zglobova. Zglobovi su uvijek zahvaćeni simetrično (to jest istoimeni zglob na oba ekstremiteta). Prognoza bolesti je nesigurna, no pretežno loša (samo oko 50 posto bolesnika dobro reagira na liječenje). U liječenju se primjenjuju različiti brojni lijekovi. Za održavanje funkcije presudna je fizikalna terapija. Katkad su potrebne operacije. Jasno, upute o specifičnim vježbama zglobova pacijentu će dati fizioterapeut. Pokreti moraju biti spori i nježni. Vježba zglobova treba biti uravnotežena s odmorima, kako bi se smanjila upala.
Najvažnija stvar je da bolesnik ne odustaje od borbe protiv artritisa. Poboljšanja mogu biti spora u nastojanju, ali redovni program vježbe može donijeti dramatične koristi. Razumije se, uz redovno uzimanje lijekova, na način kako je to propisao liječnik.