Udruga CROCPA organizirala je sredinom listopada u Zagrebu stručni skup kako bi obilježila 10 godina jednog od najuspješnijih europskih projekata sakupljanja ambalažnog otpada – CROCPA Eko Model, no i kako bi se široj javnosti poslala poruka o neopravdano lošoj percepciji prema sredstvima za zaštitu bilja.
Na početku skupa sudionike je pozdravio Matko Mesić, predsjednik CROCPA- e, udruženja koje okuplja domaće i inozemne proizvođače i zastupnike sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj i koje je registrirano 2002. godine kao neprofitna pravna osoba sa sjedištem u Zagrebu, i nabrojao je sve članove udruge, redom renomirane tvrtke: AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Danon, Dow/Du Pont, Florel, Genera, Nufarm, Orchem, Pinus Agro i Syngenta Agro. Kako je istaknuo Mesić, udruga je osnovana u cilju promicanja, usklađivanja i zaštite zajedničkih interesa svojih članica te je zahvalio svima koji su svojom suradnjom doprinijeli uspjehu rada udruge.
Uspjeh Eko Modela
Uzvanike je pozdravila i izvršna direktorica CROCPA-e, Irena Brajević i potom najavila kratki film o 10 godina uspješnog modela prikupljanja otpadne ambalaže sredstava za zaštitu bilja – CROCPA Eko Modela u kojem su iznesene mnoge zanimljive činjenice. Prije početka organiziranog prikupljanja otpadne i škodljive ambalaže sredstava za zaštitu bilja, situacija je bila kaotična i taj opasni otpad završavao je često u okolišu i zagađivao prirodu. CROCPA Eko Model, je pokrenut 2008.g. i prve godine skupljeno je oko 25 % ambalaže postavljanjem spremnika na razne lokacije. No, s obzirom da je poljoprivrednicima trebao prateći list kako bi u slučaju inspekcije imali urednu evidenciju, u suradnji s tvrtkom CIAK pokrenuta je akcija „Prateći list“ i na unaprijed najavljenim mjestima, ambalaža se preuzima i pritom se ovjerava prateći list. Uz suradnju s terenskim suradnicima i djelatnicima Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, prikupljanje ambalaže odvija se na više od 100 lokacija, čime se došlo do 87 % ukupno prikupljene ambalaže. Ovaj uspješan projekt nagrađen je i od Ministarstva zaštite okoliša, a sufinancirao ga je i Grad Zagreb. Uspjeh modela pohvalio je i predsjednik Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru, Tomislav Panenić koji se zalaže za cjelovito rješenje gospodarenja otpadom te poziva članice Udruge na suradnju kako bi kako bi zajedno ostvarili bolju budućnost proizvođača i distributera sredstava za zaštitu bilja te poljoprivrednih proizvođača kroz učinkovitije donošenje zakonskih rješenja.
Matko Mesić, predsjednik udruge CROCPA, Irena Brajević, izvršna direktorica udruge CROCPA
Europski paradoks
Nakon pozdravnih govora, uslijedila su zanimljiva izlaganja. Matko Mesić je govorio o trendovima u zaštiti bilja, sigurnosti hrane i javnom mnijenju, pri čemu je istaknuo kako se pred poljoprivredne proizvođače postavljaju sve stroži kriteriji i standardi u proizvodnji hrane, jer je namjera zakonodavaca da stanovnici jedu maksimalno sigurnu i zdravstveno ispravnu hranu. U zadnjih 10 godina zbog strogih regulatornih zahtjeva u Europskoj uniji broj djelatnih tvari smanjio za 50 %, pa proizvođači sredstava za zaštitu bilja mogu čak otvoriti i muzej djelatnih tvari. Pri tome treba znati da je razvoj novih djelatnih tvari vrlo skup postupak koji traje i desetak godina od razvoja nove molekule ili spoja do registracije sredstva, stoga je moguć i gubitak interesa kompanija za razvoj djelatnih tvari u Europi, a smanjenje djelatnih tvari već sad stvara gubitke, pa se prema Europskoj asocijaciji zaštite bilja (ECPA) zbog nedavne zabrane nikotinoida na usjevima uljane repice gubitak uroda procjenjuje i do milijun tona, a taj manjak će se morati nadomjestiti uvozom izvan EU. Pritom se otežava i položaj poljoprivrednika koji se sve teže bore sa štetnim organizmima i u konačnici im se smanjuje konkurentnost na svjetskoj razini, jer mnoga sredstva koja su zabranjena u EU, dozvoljena u trećim zemlljama iz kojih se hrana uvozi u EU.
Može se reći kako postoji tzv. europski paradoks, jer je prema izvješću Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) 97 % ispitanih uzoraka poljoprivrednih proizvoda zdravstveno ispravno, s tim da je 50 % uzoraka bilo bez ostataka sredstava za zaštitu bilja, dok je na 47 % koncentracija rezidua pesticida bila ispod dozvoljene. S druge strane, javno mnijenje je takvo da se poljoprivredni proizvodi tretirani sredstvima za zaštitu bilja proglašavaju otrovnim i stvara se opća histerija oko zaštite bilja pesticidima, iako stvarni podaci pokazuju da je takva hrana potpuno zdravstveno ispravna i sigurna za potrošače.
No, isto tako treba naglasiti da se zbog pritiska javnosti može dogoditi da broj zaštitnih sredstava za bilja u budućnosti bude nedovoljan. Matko Mesić je pritom naveo procjenu da bi urodi poljoprivrednih kultura bez sredstava za zaštitu bilja bili znatno manji i oko 40 % svjetske hrane ne bi postojalo. CROCPA planira korisnicima sredstava za zaštitu bilja i dalje ukazivati na sigurnu uporabu pesticida, zbrinjavanje otpadne ambalaže i ostatka škropiva iz prskalica i kroz daljnje edukacije. Aktivnosti udruge će biti usmjerene i prema potrošačima i široj javnosti, edukacijom i pravovremenim informacijama i izvješćima u odnosima s javnošću.
Matko Mesić je najavio i osnivanje demonstracijske farme koja će za svrhu imati i edukaciju opće javnosti o najboljoj praksi u zaštiti bilja kojom se potiče održiva uporaba sredstava za zaštitu bilja.
Sudionici skupa sa zanimanjem su pratili izlaganje Ivice Delića, načelnika sektora Fitosanitarne politike u Ministarstvu poljoprivrede koji je predstavio rezultate istraživanja o ostacima pesticida u hrani u 2017.g. Prošle godine je u Hrvatskoj uzeto 630 uzoraka, od kojih je 99 % bilo ispravno, od toga na 66.3 % uopće nisu nađeni ostatci pesticida, dok su kod 32.7 % uzoraka nađene vrijednosti ispod dozvoljenih. Tek je 6 uzoraka bilo neispravno, dakle svega 1 % i na svih 6 uzoraka koji su imali prekoračenje provedena je procjena rizika te je ustanovljeno da je rizik za potrošače postojao samo kod jednog uzorka kruške i rajčice iz Albanije. Od ukupno 636 uzoraka povrća, voća i mesnih proizvoda, 50,48 % je bilo proizvedeno u Republici Hrvatskoj, 38,41 % je imalo EU porijeklo dok je 11,11 % podrijetlom bilo iz trećih zemalja. Dobiveni rezultati sugeriraju da je Hrvatska po pitanju ostatka pesticida u hrani čak i iznad razine europskih standarda, te je čak 99 % uzorkovane hrane zadovoljavalo stroge europske standarde. U idućem monitoringu broj uzoraka povećat će se za 100, te su dodatno uključena i pogranična područja u kojima postoji veći rizik od ilegalnog uvoza hrane iz susjednih zemalja. Izlaganje doc. dr. sc. Marcela Burića, s Odsjeka za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bilo je povratak u dane kad se nisu koristili pesticidi i kad se čovječanstvo nekoliko puta jedva spasilo od izumiranja zbog nestašice hrane, stoga su najveća otkrića bila potaknuta zbog straha od gladi i potrebe prehrane. Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP) predstavio je stanje u proizvodnji povrća i upozorio na činjenicu da s ulaskom u EU povrćari imaju na raspolaganju sve manji broj dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja te da je sve veći uvoz proizvoda iz zemalja trećeg svijeta koji nisu proizvedeni po rigoroznim pravilima koje oni moraju poštovati. Predstavio je i VeeMee aplikaciju koja omogućuje potrošačima da skeniranjem QR koda na etiketi poljoprivrednog proizvoda saznaju podrijetlo hrane koju kupuju, jer je cilj i proizvođačima da kupci znaju što kupuju i od koga kupuju. Skup je zaključen panel raspravom na temu sigurnosti hrane, na kojoj su uz dr. sc. Marcela Burića, Hrvoja Gregurića, Irene Brajević i Matka Mesića sudjelovali i dr. sc Lea Pollak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te Michal Kicinski, predstavnik ECPA-e, koji je istaknuo da treba 11 godina i oko 250 milijuna dolara za razvoj nove djelatne tvari i tek 1 od 160 istraženih spojeva dospije na tržište. Sve stroži propisi dovode do kontinuiranog gubitka djelatnih tvari čime proizvodnja kvalitetne hrane u dovoljnim količinama postaje upitna.
Kao zaključak na kraju rasprave naglašena je nužnost donošenja znanstveno utemeljenih odluka, a ne onih baziranih na populizmu, strahu i neupućenosti. Javno mnijenje ne smije biti razlog da europske institucije zabrane sredstva koja nisu štetna pri pravilnoj upotrebi, a uvelike olakšavaju proizvodnju i omogućuju Europskim poljoprivrednicima da budu konkurentni na globalnom tržištu. Svi sudionici su se složili da treba uložiti dodatni trud kako bi ukazali javnosti, a ujedno i zakonodavnim institucijama u Europi, kako je budućnost poljoprivrede u Hrvatskoj i Europi ugrožena bez lijekova za usjeve, odnosno sredstva za zaštitu bilja.
Cijeli svijet ulaže i razvija inovacije u poljoprivredi i europskom poljoprivredniku sve je teže biti konkurentan u globalnom okružju. Također je naglasio da je ljude strah onog što ne razumiju, a nazivi djelatnih tvari mogu zvučati zastrašujuće, pa se tako stvara neopravdani strah nedovoljno upućene javnosti o sredstvima za zaštitu bilja.
