U posljednje vrijeme sve je aktualnija tema o klimatskim promjenama koje se negativno odražavaju na okolinu, zdravlje ljudi, a posebice poljoprivrednu proizvodnju.
Voćarska proizvodnja trpi poprilične gubitke te su izraženi negativni trendovi u proizvodnji voća, koji su izravna posljedica klimatskih promjena. U zadnjem desetljeću bilježi se povećanje prosječne srednje temperature, učestalo se pojavljuju proljetni mrazevi, česte su pojave ekstremnih vremenskih prilika (suša, tuča) i drugih stresnih čimbenika koji negativno utječu na rast i rodnost voćaka.
Znatno se skraćuje razdoblje mirovanja
S obzirom da je većina fizioloških procesa u voćkama povezana s temperaturom, velika variranja temperature ostavljaju i određene posljedice na voćkama. Znatno se skraćuje razdoblje mirovanja. Voćke kasnije ulaze u mirovanje i ranije kreću s vegetacijom te je sve ranija cvatnja što predstavlja rizik za voćarsku proizvodnju. Vrijeme aktivacije pupova ovisi o dva različita temperaturna procesa: akumulaciji potrebne sume inaktivnih temperatura (ispod + 5 oC) – za razgradnju hormona mirovanja do razine potrebne za početak vegetacije kao i akumulaciji toplinskih jedinica – za početne faze vegetacije – pupanje, listanje, cvatnju.
Kako se u kontinentalnom dijelu naše zemlje uzgajaju pretežno voćne vrste umjerene klime koje imaju potrebu za inaktivnim temperaturama tijekom mirovanja, potrebno je sve više obratiti pažnju uspiju li određene sorte skupiti dovoljnu sumu inaktivnih temperatura za normalan rast i odvijanje pojedinih fenofaza tijekom vegetacije.
Problem toplih zima i oscilacija temperatura tijekom zimskih mjeseci utječu na sve ranije kretanje vegetacije. Česta pojava hladnih fronta s niskim temperaturama uzrokuje oštećenje vegetativnih i generativnih organa (popova i cvjetova). Pri tome dolazi do znatnog smanjenja ili potpunog izostanka priroda.
Loše vremenske prilike u vrijeme cvatnje
Sve je veći problem i s lošim vremenskim prilikama u vrijeme cvatnje – kišno, hladno ili vjetrovito vrijeme koje vrlo često onemogućuje let pčela. Značajno je smanjena oplodnja zbog vremena i zbog onemogućenog leta oprašivača. To direktno utječe na rodnost voćaka odnosno smanjeni su prirodi.
Tijekom vegetacije javljaju se i vremenske nepogode – tuča ili olujna nevremena koji osim gubitka priroda ostavljaju višegodišnju štetu na stablima i nasadima voćnih vrsta. Također javljaju se i sve jači napadi bolesti i štetnika te zaštita postaje kompleksnija, posebno u ova vremena kada dolazi postupno do zabrane primjene određenih sredstava za zaštitu bilja i strože kontrole uporabe aktivnih tvari pesticida.
Vrijeme rasta i dozrijevanja ploda ključno je razdoblje kako bi osigurali samu kvalitetu ploda. Nažalost i u tom dijelu se javljaju sve veći problemi. Sve više temperature tijekom vegetacije, dugotrajna sušna razdoblja, jake insolacije uzrokuju toplinski stres voćkama kao i povremene obilne kiše koje često stvaraju problem s zaštitom, ostavljaju trag na dozrijevanje ploda koje je često ubrzano te se ne postiže kvaliteta plodova kakvo naše tržište i potrošači traže.
Optimalni rokovi berbe pomiču se svake godine
Optimalni rokovi berbe se pomiču svake godine za nekoliko dana, ako kod nekih vrsta u 2024. godini berba je bila i nekoliko tjedana ranije. Pri tome se javlja dodatni problem u preklapanju optimalnog roka berbe između sorata unutar voćnih vrsta te je s organizacijske strane problem plodove ubrati u optimalnoj zrelosti s obzirom na određenu namjenu, budući da je opće poznat problem i radne snage u berbi.
Takvim ranijim dozrijevanjem dolazi do promjena u metabolizmu ploda (upitna kvaliteta) ali i u vanjskom izgledu i veličini plodova npr. smanjena je masa i promjer plod, neadekvatno razvijena boja i slično. Kad se spominje boja ploda, ovdje se prvenstveno misli na razvoj dopunske boje plodova kod određenih voćnih vrsta odnosno sorti, koja se zbog neadekvatnih okolinskih uvjeta (visoke temperature, toplih noći i slično) slabije razvija i teže se postižu tržišni standardi voća te se znatno smanjuje udio plodova exstra klase, a povećava udio plodova industrijske klase. Također sve je veći problem opadanja plodova pred berbu koji je posljedica djelovanja temperaturnih stresova i ubrzanog dozrijevanja plodova pri čemu nastaju izravni gubitci u količini priroda.
Temeljem navedenog očito je da su iz godine u godinu izazovi u voćarskoj proizvodnji sve veći, a zadatak voćara je ublažiti negativan utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju voća te za uzgoj odabrati adekvatne položaje, vrste i sorte, odnosno prilagoditi tehnologiju uzgoja voćne vrste klimi određenog područja. U voćarskoj proizvodnji treba težiti što boljoj prilagodbi voćnih vrsta klimatskim promjenama kroz pravovremenu provedbu agrotehničkih i pomotehničkih zahvata u nasadima te održavati dobru kondicioniranost voćaka, ravnotežu između rasta i rodnosti u cilju zadržavanja optimalnih priroda i kvalitete ploda.
Izvor: Gospodarski kalendar
foto: prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić
