Ovogodišnje izdanje Vinart Petit Tastinga održava se u subotu 01. veljače u zagrebačkom klubu Peti kupe na adresi Trnjanska cesta 5. Tema ovogodišnjeg Petit Tastinga su hrvatske vinske ikone, selekcija 66 ponajboljih vina Hrvatske. Odabrao ih je tim od 28 vodećih sommeliera i vinskih stručnjaka iz cijele zemlje.

Kušanje je razdvojeno u dva dijela, Ikone 1 i Ikone 2. U svakom se dijelu može kušati po 33 ponuđena vina. Promenadno kušanje Ikona 1 se održava od 13 do 16h, a Ikona 2 od 17 do 20h. Cijena pojedinačnog kušanja je 35 Eura, a cjelodnevne ulaznice (za oba kušanja) je 60 Eura. Ulaznice se mogu kupiti na web stranici https://shop.biz-vinart.hr/ulaznice .

Vinart Petit Tasting omogućava koncentrirano kušanje najboljeg od najboljih po mišljenju 28 uvaženih stručnjaka za vino, pretežno vodećih sommeliera i vinskih novinara, a koji su se vodili kriterijima opće kvalitete, aktualnosti pojedinog vina, važnosti pojedine sorte i autentičnosti izričaja. Uvjet izlaganja je i da se po jednoj vinariji se može predstaviti samo jedno vino. Tako je kod slučajeva višestrukih nominacija u jednoj vinariji odabrano vino s najviše osvojenih glasova.

Izbornička komisija se sastoji od sljedećih imena:

Marko Rundek, Sandi Paris, Emil Perdec, Darko Lugarić, Mario Meštrović, Tomislav Mikinac, Branimir Vukšić, Kristijan Harjač, Manuela Plohl, Siniša Lasan, Nenad Trifunović, Monika Neral, Kristina Jukić, Ana Bitanga, Kruno Filipović, Monika Prović, Lucija Matijević, Danijel Đurđa, Filip Savić, Damir Jurković, Daniel Čečavac, Boris Ocić, Tihomir Purišić, Goran Petrić, Ana Mucalo, Marko Škarica, Martina Škarica i Saša Špiranec.

Prethodni članakPrimjena mikorize u uzgoju masline
Sljedeći članakDani Eko Regije – panel o zelenoj tranziciji okupio stručnjake i ključne dionike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.