Potreba za dušikom nakon zametanja plodova vrlo je visoka, ali zbog nedostatka vlage u tlu on je nedostupan. Njegov nedostatak vidi se u slaboj kondiciji i porastu mladica, kao i blijedoj boji lista. Najjednostavnije se dodaje prskanjem putem lista ili putem sustava za natapanje. Izvor dušika najćešće primjenjivan u folijarnoj ishrani je urea. Osim nje, mogu se koristiti i smjese hranjivih otopina koje ga sadržavaju (Fertine). Maslina može podnijeti visoke koncentracije UREE (do 10 posto), ali se najćešće koriste niže koncentracije, od 3 do 5 posto, kako ne bi došlo do smanjenog usvajanja nekoga drugog hranjiva, primjerice magnezija.
Fosfor je hranjivo koje utječe na mnoge metabolitičke procese u biljci, poput prijenosa energije, fotosinteze, sinteze ugljikohidrata i proteina, aktivacije enzima. Međutim, jedna od značajnosti fosfora koji inače prirodno nedostaje u jadranskom priobalju, njegova je zajednička uloga s borom, kalcijem, magnezijem i bakrom u postizanju dobre kakvoće ploda.
Folijarna prihrana
Zato se na svim tlima preporučuje folijarno prskanje Fertinom V kao 2 %-tnom otopinom (što znači 2 litre Fertine V na 100 litara vode), koja sadržava većinu makro i mikrohranjiva. Prskati je najbolje u jutarnjim satima. Fertinu V kao i Fertinu B (sadržava mikroelement bor) možemo pojačati UREOM (Florin 7), koju koristimo kao 3 – 5 %-tnu otopinu.
Otopinu UREE (Florin 7) napravimo tako da na svakih 100 litara vode otopimo 3 – 5 kg UREE (Florin 7). Prskanje Fertinom V + UREA (Florin 7) obavlja se svakih 10-14 dana. Na karbonatnim tlima vrlo se često pojavljuju znakovi nedostatka bora i željeza na listu, pa ih treba dodavati putem lista jer je puno veći učinak negoli kad se dodaju u tlo, pogotovo željezo, koje se odmah na takvim tlima blokira. Željezo dodajemo vrlo često, svakih 10 – 14 dana, prskanjem u koncentraciji 0,2 – 0,5 posto (2 dl do 1/2 litre Fertine Fe /100 litara vode). Na crvenicama kao i svim drugim tlima primjenjujemo Fertinu V (2 posto), ali i Fertinu B (1 posto) te Fertinu Ca (2 posto). Fertina Ca sadržava kalcij koji plodu omogućuje čvrstoću i kakvoću. Prskanje kalcijem obavlja se 3 – 5 puta tijekom rasta ploda do same berbe.
Ako meteorolozi najavljuju jače oborine potkraj kolovoza obavlja se osnovna gnojidba NPK gnojivima. Kako je već poznato, većina tala siromašna su fosforom pa se odabiru NPK formulacije s istaknutim fosforom, što znači da će se uzeti formulacija kojoj je drugi broj (srednji) veći ili jednak trećem unutar omjera triju hranjiva NPK gnojiva. Naime, srednji broj označen velikim tiskanim slovim P označava fosfor. Takvo gnojivo je NPK 10-30- -20 ili NPK 8-26-26 ili pak samo dušićno fosforno gnojivo MAP (mono amonij fosfat = NPK 13-53-0) sa 53 posto fosfora izraženog kao P2O5.
Ipak na nekim karbonatnim tlima (pr. područje oko Kaštela, Omiša) nema dovoljno ni kalija, pa se uzimaju formulacije s istaknutim kalijem, po mogućnosti sulfatne poput NPK 5-20-30 S (Florin 1) ili NPK 7-14-21 S (Florin 5). To znači da će treći broj u NPK omjeru koji označava kalij (K) biti veći ili jednak drugom.
Osim NPK, preporučuje se unijeti i 1/5 – 1/4 količine dušika u obliku UREE ( Florin 7), radi završetka dozrijevanja masline (0,2 – 0,5 kg/stablo).
