Gubitci od bolesti – krastavost premašuju sve ostale štete izazvane drugim patološkim i fiziološkim poremećajima ili štetnicima na jabukama i kruškama. Osim smanjenja lisne površine, uroda, kakvoće plodova, štetnost se očituje na slabiju bujnost stabala i povećanju troškova zaštite. U kišnim su godinama zabilježeni gubitci uroda do 70 posto. Tipični znakovi bolesti prepoznaju se na lišću i plodovima, te na granama. To je specifično za krastavost kruške. Također cvijetu -peteljke, prašnici i latice. U odnosu na staro lišće, na zarazu su osjetljiviji mladi i nježni listovi, starosti 3 – 4 dana.
S gornje i donje strane lišća pojavljuju se svijetlosmeđe mrlje, koje s vremenom postaju sive do crne boje.
Veći broj zaraza utječe na broj i veličinu mrlja na listu. Zaraženo lišće slabije asimilira. Zbog oštećene kutikule voćka povećava transpiraciju. To osobito negativno utječe na fiziologiju u ljetnim mjesecima s malo oborina. Jake proljetne zaraze mogu oštetiti više od 50 posto površine lišća, pa ono postupno žuti, suši i otpada tijekom vegetacije.
Izgled bolesti
Izgled bolesti – krastavost na plodovima ovisi o sortnoj osjetljivosti i razdoblju nastanka zaraze. Dominantna sorta hrvatskih voćnjaka Idared je vrlo neotporna na krastavost, a gljiva s lapova može zaraziti cvjetište, odnosno kasnije plod. Pjege (=kraste) na plodovima mogu biti pojedinačne, razasute po plodu ili se spajaju pa time oštećuju veći dio ploda.
Pjege na plodu su prvo maslinastozelenkaste, a kasnije postaju svijetlosmeđe s tamnijim rubovima.
Ako je plod zaražen u vrijeme intenzivnog porasta, javljaju se pukotine na pokožici i mesu. Takvi su plodovi deformirani. Prijevremeno otpadaju ili ako ostanu visjeti na stablu vrlo često trunu. Zato jer mjesta napuknuta nasele sekundarni paraziti (npr. Monilinia, Botrytis).
Uzročnik bolesti prezimljuje na otpalom zaraženom lišću, gdje tijekom zime dolazi do oblikovanja posebnih plodišta (=pseudotecija), koja sadržavaju askospore. Na jednom srednje zaraženom listu može se oblikovati do 2000 pseudotecija, odnosno čak 2,000.000 askospora! Askospore su odgovorne za prve ili primarne zaraze u proljeće.
Smatra se da su askospore zrele kad su potpuno oblikovane i kad mogu biti izbačene iz pseudoaskusa. Određeni klimatski uvjeti (vlaga, temperatura), odgovorni su za dozrijevanje askospora, a četverogodišnja istraživanja Agronomskog fakulteta, Zavoda za fitopatologiju, pokazala su da u području sjeverozapadne Hrvatske prvi pseudoteciji s askosporama dozrijevaju oko 20. ožujka ( pet dana)! Oslobađanje askospora može se odrediti i na temelju zbroja srednjih dnevnih temperatura, mjereno od 1. siječnja (primarni ciklus traje od 260° C do 950° C).
Oslobađanje askospora iz zrelih pseudotecija nastaje s oborinama između 7 i 18 sati sve do 10. lipnja, nakon čega započinje tzv. sekundarni ciklus širenja bolesti iz konidija na oblikovanim mrljama ili krastama. Hoće li nastupiti zaraza jabuka i krušaka uzročnikom krastavosti prvenstveno ovisi o duljini vlaženja osjetljivih organa voćke i vrijednosti pripadajuće temperature (prema tzv. Millsovoj tablici).
U razdoblju 1997. – 2000. na području Međimurja prosječno je godišnje zabilježeno 7 – 14 primarnih, te 7 – 13 sekundarnih meteoroloških uvjeta za zarazu nasada jabuka uzročnikom krastavosti!
Ovakav je trend nastavljen i početkom novog milenija, izuzev 2003. godine, kad su uvjeti za razvoj krastavosti bili značajno manji. Ipak, zbog snažnog razvoja krastavosti protekle godine, u proljeće 2005. treba računati na jači prezimljujući potencijal bolesti u svim hrvatskih regijama.
