Uz prve simptome plamenjače ili peronospore ove smo godine 6. i 8. lipnja zabilježili vrlo snažnu i neobično ranu pojavu sive plijesni ili botritisa na lišću i peteljkovini cvjetnih organa osjetljivih sorata loze već prije početka cvatnje.
U višegodišnjem prosjeku cvatnja većine sorata u međimurskom vinogorju započinje u razdoblju 5. – 10. lipnja. No, zbog ovogodišnjeg prodora hladnog i vlažnog zraka cvatnja je započela tek sredinom lipnja. Odnosno s povećanjem jutarnjih temperatura na vrijednosti veće od 14° C.

Niže temperature zraka uz dugotrajna vlaženja biljnih organa, često 50 ili više sati, već su potkraj svibnja pogodovali i vrlo snažnom razvoju sive plijesni ili botritisa (Botrytis cinerea) prije početka cvatnje. Stariji i iskusniji međimurski vinogradari ne sjećaju se tako rane i jake pojave botritisa prije cvatnje u posljednjih 40-ak godina. Osobito ne na lišću vinove loze!

Skriveno razdoblje prvih primarnih zaraza peronosporom završilo je potkraj mjeseca svibnja. Tad su pronađeni prvi simptomi na netretiranom ili slabije zaštićenom trsju. No, zbog niskih noćnih temperatura početkom lipnja bila je umanjena opasnost od sekundarnih zaraza. Latentno razdoblje peronospore potrajat će do druge sredine lipnja. Naime, inkubacijsko se razdoblje peronospore vinove loze prema srednjim dnevnim temperaturama s početka lipnja dnevno “popunjavao” samo 5 posto. Pa u takvim uvjetima prikriveni razvoj bolesti traje čak 20-ak dana. Stoga smo masovniju pojavu posljedica primarnih zaraza peronospore očekivali i najavljivali tek sredinom ili u drugoj polovici lipnja. Ili u punoj cvatnji vinograda kad je ova bolest i najopasnija!.

Kako se, za razliku od uzročnika plamenjače, botritis ili siva plijesan razvija i pri nižim temperaturama od peronospore učestale i obilne kiše uza zasićenost zraka vlagom pogodovale su vrlo ranoj pojavi prvih znakova ove bolesti na lišću i peteljkovini cvjetnih organa desetak dana prije cvatnje.
Prethodni članakObnova starih stabala maslina
Sljedeći članakPostrni uzgoj povrća
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.