Pažljivo vađenje, prijevoz u kojem gomolji nisu oštećeni i stručno provedeno skladištenje, uz istovremeno “liječenje” ili odstranjivanje oštećenih gomolja, preduvjeti su uskladištivosti i kasnije dobre kakvoće. Ovisno o sorti i uvjetima uroda, krumpir prirodno ima mirovanje klijanja od pet do devet tjedana. Skladištenje ovisi o sorti. Probleme u skladištu najviše stvaraju sorte s kratkim mirovanjem klijanja. Ako je ljeto vruće i suho, takav krumpir može početi s klijanjem već u vrijeme vađenja.
Poslije prirodnog mirovanja klijanja, tijekom skladištenja počinje razdoblje prisilnog mirovanja. To znači da gomolji ne klijaju ako ne postoje za to povoljni uvjeti. Prisilno mirovanje klijanja treba nastojati protegnuti što dulje, do posluživanja ili prerade krumpira. Najveći utjecaj na trajanje mirovanja klijanja ima temperatura. Krivulja disanja gomolja koji su u mirovanju klijanja ima minimum kod temperature 3 – 5° C. Temperatura skladištenja mora se namjestiti prema namjeravanoj uporabi krumpira. Konzumni krumpir se drži na 4 – 6° C; krumpir za preradu na 6 – 8° C, a krumpir za preradu u čips može na 8 – 12° C. Zato je razumljivo da se bez kemijskih sredstava ne mogu spriječiti gubitci mase i kakvoće gomolja zbog preranoga klijanja.
Sredstva za sprječavanje klijanje krumpira mogu djelotvorno spriječiti gubitke kakvoće i težine gomolja, napose kod konzumnog krumpira i onog za dalju preradu. Ta sredstva su iz godine u godinu sve bolja. Doduše, sva su još uvijek na bazi jedne djelatne tvari – klorprofama. Ne djeluje negativno na miris, okus, izgled, preradbena svojstva i kakvoću kuhanja. Sredstvo se može nanijeti na gomolje na tri načina: zaprašivanjem, prskanjem ili zamagljivanjem. Nanošenje može biti izvedeno odmah, ili dva do tri tjedna poslije uskladištenja gomolja. Ako se tretiranje sredstvom protiv klijanja izvodi izravno pri uskladištenju, gomolji u partijama koje ulaze u skladište ne smiju se ljuštiti, ne smiju biti vlažni niti netom oštećeni. Uz to, krumpir koji treba uskladištiti ne smije imati sklonost prema bolestima skladištenja niti smije biti prljav, jer prljavština na gomoljima smanjuje djelotvornost sredstva.
