Bedrenica (prostrel, antraks ili crni prišt) je zarazna bolest različitih vrsta domaćih i divljih životinja, pretežno biljoždera. Uzrokuje nagla uginuća odnosno teško stanje zbog oštećivanja unutarnjih organa, pojave krvarenja i specifičnih promjena na koži. Već prema tome o kojem je obliku bolesti riječ. Budući da se bolest može prenositi sa životinja na ljude, ubraja se u zoonoze.
Uzročnik bolesti je Bacillus anthracis, negibljiva bakterija štapićasta oblika. Vrlo otporna u uvjetima vanjske sredine. Zato jer se u prisutnosti kisika izvan tijela pretvara u spore. Zapravo je to trajni oblik bakterije, koji u tlu moae preživjeti više od 60 godina. Na taj način ostati sposobna da u pogodnim prilikama zarazi životinju i uzrokuje bolest. Stoga se bedrenica još naziva i bolest tla. Najčešće se javljala u nizinskim, nepropusnim i poplavnim područjima (tzv. bedreničkim distriktima). Osobito tijekom toplijih mjeseci, jer više temperature djeluju na vegetativnu proliferaciju uzročnika u tlu.

No, zahvaljujući mogućnosti vakcinacije životinja, danas je pojava bedrenice svedena na najmanju moguću mjeru. Prema literaturnim podatcima, spore mogu izdržati neposrednu sunčevu svjetlost do 100 sati. No, temperatura od 120 do 140° C ubija ih za 3 minute. Od dezinfekcijskih sredstava za uništavanje spora u tlu koristi se 10%-tna otopina natrijeve luaine, 5 %-tno gašeno vapno i 10 %-tni kalcijev hipoklorit. Za dezinfekciju nastambi koristi se 10%-tna otopina natrijeve luaine, 5%-tni klorni preparati, 7%-tni hidrogen i 2%-tni glutaraldehid.

Prijemljivost: Uz čovjeka su mnoge vrste životinja prijemljive na bedrenicu. Najćešće obolijevaju goveda, ovce, koze, divlji preživači i konji, a rjeđe svinja, pas i mačka. Bolest je u rjeđim slučajevima zabilježena kod ptica (orlovi, nojevi) i domaće peradi (kokoši i patke).
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
Prethodni članakKompost – vrijedan dodatak tlu
Sljedeći članakSprječavanje klijanja krumpira
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.