Bedrenica (prostrel, antraks ili crni prišt) je zarazna bolest različitih vrsta domaćih i divljih životinja, pretežno biljoždera, koja uzrokuje nagla uginuća odnosno teško stanje zbog oštećivanja unutarnjih organa, pojave krvarenja i specifičnih promjena na koži, već prema tome o kojem je obliku bolesti riječ. Budući da se bolest može prenositi sa životinja na ljude, ubraja se u zoonoze.
Uzročnik bolesti je Bacillus anthracis, negibljiva bakterija štapićasta oblika, vrlo otporna u uvjetima vanjske sredine, jer se u prisutnosti kisika izvan tijela pretvara u spore. Zapravo je to trajni oblik bakterije, koji u tlu moae preživjeti više od 60 godina i na taj način ostati sposobna da u pogodnim prilikama zarazi životinju i uzrokuje bolest. Stoga se bedrenica još naziva i bolest tla, a najčešće se javljala u nizinskim, nepropusnim i poplavnim područjima (tzv. bedreničkim distriktima), osobito tijekom toplijih mjeseci, jer više temperature djeluju na vegetativnu proliferaciju uzročnika u tlu. No, zahvaljujući mogućnosti vakcinacije životinja protiv ove bolesti i drugih zakonom propisanih mjera sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, danas je pojava bedrenice svedena na najmanju moguću mjeru. Prema literaturnim podatcima, spore mogu izdržati neposrednu sunčevu svjetlost do 100 sati. No, temperatura od 120 do 140° C ubija ih za 3 minute. Od dezinfekcijskih sredstava za uništavanje spora u tlu koristi se 10 %-tna otopina natrijeve luaine, 5 %-tno gašeno vapno i 10 %-tni kalcijev hipoklorit. Za dezinfekciju nastambi koristi se 10 %-tna otopina natrijeve luaine, 5 %-tni klorni preparati, 7 %-tni hidrogen i 2 %-tni glutaraldehid.
Prijemljivost: Uz čovjeka su mnoge vrste životinja prijemljive na bedrenicu. Najćešće obolijevaju goveda, ovce, koze, divlji preživači i konji, a rjeđe svinja, pas i mačka. Bolest je u rjeđim slučajevima zabilježena kod ptica (orlovi, nojevi) i domaće peradi (kokoši i patke).
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
