Pažljivo vađenje, prijevoz u kojem gomolji nisu oštećeni i stručno provedeno skladištenje, uz istovremeno “liječenje” ili odstranjivanje oštećenih gomolja, preduvjeti su uskladištivosti i kasnije dobre kakvoće. Ovisno o sorti i uvjetima uroda, krumpir prirodno ima mirovanje klijanja od pet do devet tjedana. Skladištenje ovisi o sorti. Probleme u skladištu najviše stvaraju sorte s kratkim mirovanjem klijanja. Ako je ljeto vruće i suho, takav krumpir može početi s klijanjem već u vrijeme vađenja.
Poslije prirodnog mirovanja klijanja, tijekom skladištenja počinje razdoblje prisilnog mirovanja. To znači da gomolji ne klijaju ako ne postoje za to povoljni uvjeti. Prisilno mirovanje klijanja treba nastojati protegnuti što dulje, do posluživanja ili prerade krumpira. Najveći utjecaj na trajanje mirovanja klijanja ima temperatura. Krivulja disanja gomolja koji su u mirovanju klijanja ima minimum kod temperature 3 – 5° C. Temperatura skladištenja mora se namjestiti prema namjeravanoj uporabi krumpira. Konzumni krumpir se drži na 4 – 6° C; krumpir za preradu na 6 – 8° C, a krumpir za preradu u čips može na 8 – 12° C. Zato je razumljivo da se bez kemijskih sredstava ne mogu spriječiti gubitci mase i kakvoće gomolja zbog preranoga klijanja.
Sredstva za sprječavanje klijanja mogu djelotvorno spriječiti gubitke kakvoće i težine gomolja, napose kod konzumnog krumpira i onog za dalju preradu. Ta sredstva su iz godine u godinu sve bolja. Doduše, sva su još uvijek na bazi jedne djelatne tvari – klorprofama. Ne djeluje negativno na miris, okus, izgled, preradbena svojstva i kakvoću kuhanja. Sredstvo se može nanijeti na gomolje na tri načina: zaprašivanjem, prskanjem ili zamagljivanjem. Nanošenje može biti izvedeno odmah, ili dva do tri tjedna poslije uskladištenja gomolja. Ako se tretiranje sredstvom protiv klijanja izvodi izravno pri uskladištenju, gomolji u partijama koje ulaze u skladište ne smiju se ljuštiti, ne smiju biti vlažni niti netom oštećeni. Uz to, krumpir koji treba uskladištiti ne smije imati sklonost prema bolestima skladištenja niti smije biti prljav, jer prljavština na gomoljima smanjuje djelotvornost sredstva.
Zaprašivanje
Obavlja se izravno pri uskladištenju uređajima koji gomolje posipaju prahom dok su još na transportnoj traci. Gomolji ne bi smjeli padati na traku s visine veće od 20 cm.
Prskanje se također obavlja izravno na traci kojom gomolji ulaze u skladišni prostor. Pritom valja paziti da vjetar ili propuh ne raznesu sitne kapljice u okoliš. Maksimalna doza otopine je oko 60 mililitara na tonu krumpira, a dovoljna je za djelotovornu zaštitu koja traje do šest mjeseci. Za kraće razdoblje sprječavanja klijanja, doza se primjereno smanji.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBedrenica – opasna zoonoza
Sljedeći članakBijela noga raspucala gomolje krumpira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.