Na upit svojih učenika kako da dožive sreću u svojem radu, jedan stari kineski filozof je odgovorio: ako želite da vam sreća traje jedan dan izvolite se napiti, ako želite da vam sreća traje jednu godinu izvolite se oženiti, ako želite da vam sreća traje dok ste živi posadite voćku ili neko drvo.
Ovaj zadnji dio odgovora staroga kineskog filozofa posebice bi dobrodošao kada bi ga u svojoj biti razumjeli štovatelji pitomog kestena. Jer, zadnjih desetak godina rak kore desetkovao je stabla pitomog kestena u zapadnoj Europi. Preko Italije bolest se proširila i u naše krajeve.
Mjere za liječenje ove opake bolesti, koliko je poznato, ni u inozemstvu a ni u nas nisu provedene. Osim suzbijanja sanitarnom sječom oboljelih stabala. Tako su posječena najstarija i najljepša kestenova stabla, stara nekoliko stotina godina. Inače, osobitost kestena je da se razmjerno brzo obnavlja prirodno. Pritom ne bi bila suvišna ni organiziranija akcija štovatelja ovoga plemenitog stabla, ali i društva, posebice šumarskih organizacija.
Pogotovo jer je kesten uporabljiv u gotovo svim svojim dijelovima. Stablo se koristi u zanatstvu i graditeljstvu, a plodovi za prehranu i ljudi i životinja, jer sadrže vise ugljikohidrata nego zrna kukuruza.
Mnogi pčelari, pak, ističu da je kestenova ispaša pčelama najbolja i najučinkovitija. Kestenov je med, pak, najljekovitiji, i najtraženiji, a zbog toga i najskuplji od svih poznatih vrsta meda. Zbog višestrukih koristi pitomog kestena, nužna je veća skrb za očuvanje i razvitak ove vrste drveća na našem području. Poglavito zbog činjenice što je naša domovina prepoznatljiva kao povoljno stanište.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
