Stoga ćemo se u uvodnom dijelu zadržati samo na najznačajnijim čimbenicima, bitnima pri izboru prve mogućnosti (od izbora svinje za klanje do rasijecanja i obrade trupa), a vise pažnje posvetiti ostalom redoslijedu obrade mesa, uključujući izradu kobasica.
Izbor svinje za klanje
-za klanje svinja izabrati svinje teške 130 – 150 kg, poglavito ako će se iskoristiti za izradu šunke, slanine i kobasica;
-izbjegavati klanje starih isluženih krmača ili uškopljenih nerasta, prvenstveno ako će se meso koristiti za izradu kulena;
-odabrana svinja za klanje mora biti zdrava, što potvrđuje veterinarska svjedodžba o zdravstvenom stanju;
-prije klanja svinja treba najmanje 12 sati postiti, kako bi se ispraznio probavni trakt i olakšala klaonička obrada mesa i iznutrica;
-pri nabavci svinja i prevoženju do mjesta klanja, treba proći barem 8 sati od istovara, jer će inače meso biti manje kvalitetno (stres pogoduje pojavi vodnjikava mesa);
-klanje svinja i obradu mesa trebaju provoditi zdrave osobe bez promjena na koži (obvezna uporaba kirurških rukavica za jednokratnu primjenu), uz osobito poklanjanje pozornosti higijeni i čistoći zaštitne odjeće;
-pripremiti odgovarajući pribor (nož za klanje dužine 15-20 cm; nož za rezanje mesa dužine 23 – 25 cm i širine 4 – 5 cm; nož za iskoštavanje mesa dužine 15 – 17 cm i širine 1,5-3 cm; sjekire za rasijecanje dužine 30 cm, pile dužine lista 40 cm, brusača; korita za šurenje; 2 lanca za okretanje pri šurenju; strugalice za uklanjanje dlaka; kotao za grijanje vode; drvenu ili metalnu konstrukciju za vješanje; posudu za prikupljanje krvi; posudu za prihvat mokraćno-spolnih i probavnih organa, veći stol);
-noževe, sjekire i druga mesarska pomagala prije uporabe naoštriti, očistiti, dezinficirati odgovarajućim raskužnim sredstvom i dobro isprati u čistoj vodi.
Klanje svinja
-klanje, zbog higijene, obavljati na opranoj betonskoj podlozi s ugradenim kanalizacijskim otvorom za otjecanje ot padnih voda;
(Više pročitajte u knjizi ‘Kolinje i mesni specijaliteti’!)
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakPitomi kesten iz sjemena
Sljedeći članakMelioracije prirodnih travnjaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.