Na upit svojih učenika kako da dožive sreću u svojem radu, jedan stari kineski filozof je odgovorio: ako želite da vam sreća traje jedan dan izvolite se napiti, ako želite da vam sreća traje jednu godinu izvolite se oženiti, ako želite da vam sreća traje dok ste živi posadite voćku ili neko drvo. Ovaj zadnji dio odgovora staroga kineskog filozofa posebice bi dobrodošao kada bi ga u svojoj biti razumjeli štovatelji pitomog kestena. Jer, zadnjih desetak godina rak kore desetkovao je stabla pitomog kestena u zapadnoj Europi, a preko Italije bolest se proširila i u naše krajeve. Mjere za liječenje ove opake bolesti, koliko je poznato, ni u inozemstvu a ni u nas nisu provedene, osim suzbijanja sanitarnom sječom oboljelih stabala. Tako su posječena najstarija i najljepša kestenova stabla, stara nekoliko stotina godina. Inače, osobitost kestena je da se razmjerno brzo obnavlja prirodno, ali pritom ne bi bila suvišna ni organiziranija akcija štovatelja ovoga plemenitog stabla, ali i društva, posebice šumarskih organizacija. Pogotovo jer je kesten uporabljiv u gotovo svim svojim dijelovima. Stablo se koristi u zanatstvu i graditeljstvu, a plodovi za prehranu i ljudi i životinja, jer sadrže vise ugljikohidrata nego zrna kukuruza.
Mnogi pčelari, pak, ističu da je kestenova ispaša pčelama najbolja i najučinkovitija. Kestenov je med, pak, najljekovitiji, i najtraženiji, a zbog toga i najskuplji od svih poznatih vrsta meda. Zbog višestrukih koristi pitomog kestena, nužna je veća skrb za očuvanje i ra-zvitak ove vrste drveća na našem području, poglavito zbog činjenice što je naša domovina prepoznatljiva kao povoljno stanište.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProbiotici – prirodna zaštita od bolesti
Sljedeći članakKolinje na domaći način
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.