Ovi su procesi utoliko izraženiji na travnjacima ukoliko su oni na lošijim tlima i u manje povoljnim klimatskim prilikama. Najvažniji uzroci lošeg stanja travnjaka u našim proizvodnim uvjetima:
– slaba primjena meliorativnih mjera, posebice agrotehničkih
– loše iskorištavanje ispašom i kosidbom
– manje povoljni, a u određenim područjima i nepovoljni prirodni uvjeti (klima, tlo)

Kako bi se povečala proizvodnja stočne hrane na travnjacima i poboljšalo njihovo iskorištavanje i zaštita tla, moraju se primjenjivati određeni zahvati, u prvom redu oni koji povečavaju prinos i kakvoću travne mase. Sve agrotehničke mjere na travnjacima moraju biti usklađene, kako bi se osigurao povoljniji sastav biljnog pokrivača i rentabilnija proizvodnja stočne hrane. S obzirom na način primjene, određenih zahvata na travnjacima i njihov utjecaj i učinak u proizvodnji travne mase, unapređenje proizvodnje na travnjacima može se postignuti primjenom dvaju temeljnih načina:
– melioracijom, poboljšanjem prirodnih travnjaka, i
– zasnivanjem novih travnjaka

Melioracija prirodnih travnjaka je popravak postojećeg travnog pokrova primjenom različitih agrotehničkih mjera. Od velikog je značaja i u širokoj je primjeni u proizvodnji u cijelom svijetu. U odnosu na zasnivanje umjetnih travnjaka, ona u određenim uvjetima ima prednost u povečanju proizvodnje stočne hrane, jer se jednostavnije i lakše provodi, može se primijeniti u različitim, pa i manje povoljnim prirodnim uvjetima, na većim strminama, na manje pristupačnim površinama i zahtijeva manja ulaganja novca i rada. Međutim, melioracija prirodnih travnjaka u odnosu na zasnivanje umjetnih travnjaka slabije djeluje na povečanje prinosa i poboljšanje kvalitete travnjaka i travne mase. Pri melioraciji, popravljanju prirodnih travnjaka, primjenjuju se odgovarajuće agrotehničke mjere ovisno o stanju travnog pokrivača, uvjetima tla, materijalnim mogućnostima i načinu iskorištavanja travnjaka. Od tehničkih mjera, za popravak i unapređenje proizvodnje stočne hrane prirodnih travnjaka primjenjuje se:
– odvodnjavanje
– navodnjavanje
Od posebnog su značaja za melioraciju prirodnih travnjaka agrotehničke mjere:
– obrada tla
– uništavanje korova
– nadosijavanje
– gnojidba

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakPadovanska kokoš – raskoš boja
Sljedeći članakBožićno blagovanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.