Tradicija badnje večere
Hrvatska kultura Badnjeg dana izričito je bila u skladu s kršćanskim propisima, koji su nalagali strogi post i nemrs. Post je bio pravo odricanje od jela cijeli dan do navečer, kad se spremala posebna blagdanska večera u kojoj je jelo bilo nemrsno, dakle bez mesa. Ovisno u kojem se dijelu Hrvatske blagovalo, običaji su bili različiti, osebujni, ali uvijek strogo odmjereni i usklađeni. Nekad se živjelo u velikim obiteljima, još prije obiteljskim zadrugama, koje su prema nepisanim pravilima živjele pripremajući se za Badnji dan i Božić. Gotovo u svim domovima na selima i u gradovima kuhao se posni grah ili krumpir, kaše od raznih zrna, pite od zelja i krumpira, zelje, kupus pod ulje (začinjeno maslinovim uljem), koja ribica ili bez nje.
U hrvatskom se domu na Badnjak mijesio poseban kruh, koji se jeo za Božić. Na Badnji dan pripravljan je zaseban kruh ili hljeb, često s minimalnim ukrasima, bez kvasca, često posan. Nazivao se badnjačom. Blagovao se među ukućanima nakon molitve i blagoslova kućedomaćina, uz tradicijska posna jela.
Tradicija spominje i suho ili rjeđe svježe voće, koje se trebalo naći na badnjačkom stolu, poput oraha, lješnjaka, jabuka, smokava, rogača i šljiva. Mogle su biti i prerađevine od maka, oraha uz nezaobilazni med. Upravo ovo etnolozi povezuju s utjecajem drugih kultura, starijih od slavenskih. Upravo sve nabrojeno uz rakiju i vino, te češnjak bio je nezaobilazni važni dodatak badnje večere. Još kod starih Rimljana pokajničko jelo je grah, uz med, orahe i ribu. Od tada pa do današnjih dana prepoznat ćemo ostatke davne kulturne tradicije blagovanja u prigorskim i zagorskim orehnjačama, makovnjačama, uštipcima ili priklama u Dalmaciji i po otocima, kolačima od oraha poput one dalmatinske mantale (masa od ukuhanog mošta, brašna,oraha i mirodija), medenjacima, uz nezaobilazne slastice od krušnog brašna s dodatcima suhog voća (orasi, jabuke, naranče, šljive, bademi, rogači).
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
