Tradicija badnje večere
Hrvatska kultura Badnjeg dana izričito je bila u skladu s kršćanskim propisima, koji su nalagali strogi post i nemrs. Post je bio pravo odricanje od jela cijeli dan do navečer, kad se spremala posebna blagdanska večera u kojoj je jelo bilo nemrsno, dakle bez mesa. Ovisno u kojem se dijelu Hrvatske blagovalo, običaji su bili različiti, osebujni, ali uvijek strogo odmjereni i usklađeni. Nekad se živjelo u velikim obiteljima, još prije obiteljskim zadrugama, koje su prema nepisanim pravilima živjele pripremajući se za Badnji dan i Božić. Gotovo u svim domovima na selima i u gradovima kuhao se posni grah ili krumpir, kaše od raznih zrna, pite od zelja i krumpira, zelje, kupus pod ulje (začinjeno maslinovim uljem), koja ribica ili bez nje.
U hrvatskom se domu na Badnjak mijesio poseban kruh, koji se jeo za Božić. Na Badnji dan pripravljan je zaseban kruh ili hljeb, često s minimalnim ukrasima, bez kvasca, često posan. Nazivao se badnjačom. Blagovao se među ukućanima nakon molitve i blagoslova kućedomaćina, uz tradicijska posna jela.
Tradicija spominje i suho ili rjeđe svježe voće, koje se trebalo naći na badnjačkom stolu, poput oraha, lješnjaka, jabuka, smokava, rogača i šljiva. Mogle su biti i prerađevine od maka, oraha uz nezaobilazni med. Upravo ovo etnolozi povezuju s utjecajem drugih kultura, starijih od slavenskih. Upravo sve nabrojeno uz rakiju i vino, te češnjak bio je nezaobilazni važni dodatak badnje večere. Još kod starih Rimljana pokajničko jelo je grah, uz med, orahe i ribu. Od tada pa do današnjih dana prepoznat ćemo ostatke davne kulturne tradicije blagovanja u prigorskim i zagorskim orehnjačama, makovnjačama, uštipcima ili priklama u Dalmaciji i po otocima, kolačima od oraha poput one dalmatinske mantale (masa od ukuhanog mošta, brašna,oraha i mirodija), medenjacima, uz nezaobilazne slastice od krušnog brašna s dodatcima suhog voća (orasi, jabuke, naranče, šljive, bademi, rogači).
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakCrvena divlja kokoš – najznačajnija ptica za čovjeka
Sljedeći članakUzgoj povrća u zaštićenu prostoru
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.