Svi tipovi ili načini zaštite bilja od nepovoljnih klimatskih utjecaja mogu se definirati kao zaštićeni prostor, natkriven prozirnim materijalom. U takvim objektima moguće je manje ili više mijenjati vegetacijske čimbenike (temperaturu, svjetlo, vlagu zraka i tla, sastav zraka i tla). Temeljna je namjena zaštićena prostora privremena zaštita nasada od hladnoće i mraza, uzgoj prijesadnica ili uzgoj kulture tijekom cijeloga vegetacijskog razdoblja, od sjetve do berbe.
Pokrovni material
Zaštićeni prostor, kao što je već rečeno, pokriva se prozirnim materijalom, staklom ili plastikom.
Staklo se dugo koristi, uglavnom ono debljine 2 – 4 mm, ovisno o tipu zaštićena prostora. Dobro propušta svjetlo i noću zadržava toplinu koju isijava zemlja. Dugotrajno je, međutim, i lomljivo te teže od plastike. U novije se vrijeme sve više koristi plastični materijal u obliku folija ili ploča. Najčešće se koriste polietenske folije. Lagane su, čvrste i elastične. Slabije propuštaju svjetlo od stakla, a i slabije zadržavaju noćnu toplinu. Zbog djelovanja sunca, točnije nevidljivih UV zraka, folija postaje mutnom i lomljivom, i stoga se koristi samo jednu sezonu. Nešto skuplje su UV stabilizirane folije koje se koriste nekoliko godina i ostaju prozirne. Najčešće se koriste folije debljine 0,03 – 0,3 mm, ovisno o namjeni. Otporne su na djelovanje mikroorganizama, zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva. Također, dosta se koriste i plastične ploče, poliesterske i polikarbonatne. Ploče su najčešće debljine 1 – 3 mm i znatno su lakše od stakla. Prosječno traju desetak godina. Svjetlo propuštaju gotovo poput stakla, no, prolaskom kroz plastiku svjetlo se raspršuje što odgovara biljkama, a akumuliranu toplinu bolje čuvaju od stakla. Oštećena ploča lako se može popraviti ili zamijeniti. Ploče se mogu savijati pa konstrukcija može biti lučna, u obliku tunela.
Mogu se koristiti i ploče od pleksistakla i polistirolne folije, no, ovi se materijali rabe rjeđe.
Različiti oblici
Najjednostavniji je zaštićeni prostor niski tunel koji pokriva površinu zemlje u obliku gredice. Nosiva armatura je u obliku lukova, od različitih materijala, na koju se postavlja plastična folija. S jedne strane tunela folija se ukopa u zemlju, a druga učvršćuje opekama ili sličnim. Pomična strana tunela omogućuje prozračivanje i otvaranje radi njege nasada.
Visoki tuneli razlikuju se od niskih jedino po tomu što se u njima možemo slobodno kretati i obavljati razne poslove. I ovdje je nosiva konstrukcija lučnog oblika, ali znatno jača nego kod niskog tunela. Lukovi su obično širi od 3 m i visoki oko 2 m. Dužina može biti do 25 m. Pokriveni su folijom ili plastičnim pločama.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrijesadnice pod plastikom
Sljedeći članakUzgoj pura na obiteljskim gospodarstvima
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.