Proizvođači prijesadnica znaju da svaka biljna, odnosno povrtna vrsta ima određene zahtjeve, uvjete rasta: minimalne, optimalne i maksimalne u odnosu na temperaturu, vlagu, svjetlo, tlo. U proizvodnji jesensko-zimskog roka osobita se pažnja posvećuje temperaturi zaštićena prostora, ali to ne znači da i ostale čimbenike dobra rasta treba zanemariti.
Dobro uzgojene prijesadnice – mlade biljčice, jake i zdrave, dospjele u pravo vrijeme za rasađivanje, temelj su postizanja ranih i visokih prinosa povrća. Ne računajte na to da slaba prijesadnica može izrasti u dobru i kvalitetnu biljku. Loša kakvoća rasada najčešći je uzrok neuspjeha u ranoj proizvodnji. Za uzgoj rasada potrebni su povećana briga i veliko iskustvo, jer su mlade biljčice vrlo osjetljive na nepovoljne utjecaje sredine, a temelj su daljnjeg uspjeha.
Obrada tla
U zaštićenim prostorima, zbog intenzivne proizvodnje, često je narušena struktura tla, a plodnost se smanjuje. Zato briga i obrada tla koja počinje već u kolovozu mora biti vrlo kvalitetna. Temeljna se obrada obavlja na 25 – 30 cm dubine, a predsjetvena na 12 – 18 cm. U tijeku vegetacije obavi se samo lagana plitka obrada na 2 – 5 cm dubine.
Briga o tlu – supstratu u plasteniku
U plastenicima se vodi najveća briga o tlu na dubini 25 – 30 cm, jer se u tom sloju razvija najvćči dio korijenova sustava povrća. Taj sloj mora imati povoljnu strukturu, koja se održava i popravlja pravilnom obradom i gnojidbom. U tom će slučaju biti dobar vodozračni režim tla, što će pogodovati rastu i razvoju biljaka, osobito prijesadnica.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakCrvena divlja kokoš – najznačajnija ptica za čovjeka
Sljedeći članakUzgoj povrća u zaštićenu prostoru
Jasmin Budinski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.