Suzbijanje biljnih bolesti vrijedi za bolesti na drvenastim biljkama a pogotovo na voćkama, pa je jedna od najvažnijih zaštitnih mjera ovih kultura od bolesti tretiranje fungicidima, koje treba provesti upravo sada u razdoblju potkraj zime i na samom početku vegatacije. Neke od tih bolesti, pr. kovrčavost breskve, šupljikavost lista koštičavih voćaka, bakterijski rak koštičavih voćaka, bakterijski rak kruške, paunovo oko na maslinama, monilijska palež koštičavih voćaka, crna pjegavost ili fomopsis vinove loze i dr. djelotvorno se suzbijaju i drže pod kontrolom jedino preventivnim mjerama, koje moramo obaviti prije pojave simptoma u vegetaciji.
Stoga zaštitnim mjerama bilja u ovom razdoblju treba posvetiti veliku pažnja, jer suzbijanjem prezimljujućih oblika uzročnika ovih bolesti i njihova početnoga infektivnog inokuluma značajno umanjujemo kasniju jaču pojavu bolesti tijekom vegetacije. Glavna je preventivna zaštitna mjera potkraj zime i početkom proljeća koja se preporučuje u zaštiti većine voćnih vrsta svima poznato plavo prskanje nekim od bakrenih fungicida (pr. bordoška juha, crveno ulje EC, plavo ulje SC, Champion WP, Cuprablau WP, Nordox 75 WG i dr.), i to u dvaput većoj koncentraciji od navedene za tretiranja u vrijeme vegetacije.
Velik je broj bolesti koje treba početi suzbijati u ovom razdoblju, a spomenut ćemo najvažnije u našim agroekološkim uvjetima i na najvažnijim vrstama koje se kod nas uzgajaju.
Bolesti koštičavih voćaka
Iz skupine koštičavih voćaka kod nas se uzgajaju breskva, marelica, šljiva, trešnja, višnja i bajam. Na ovim voćnim kulturama javlja se veći broj bolesti, od kojih su neke zajedničke svim ovim voćnim vrstama, a neke samo pojedinim. Vrlo opasna bolest, koja se javlja na gotovo svim koštičavim voćkama, poznata je kao palež cvjetova i sušenje izboja. Uzročnik je gljivica Monilinia laxa (konidijski stadij Monilia laxa), pa se često po ovom latinskom nazivu uzročnika bolest skraćeno naziva i monilija.
