Rujni je pehar u svijetu rijetka gljiva, a kod nas vrlo česta, u nekim predjelima čak masovna. U Slavoniji i široj zagrebačkoj okolici ima je najviše. Klobuk naraste 2 – 6 cm širok i 0,5 – 2,5 cm visok. Oblik je kupice ili čašice za liker, osobito zajedno sa stručkom, tako da sliči peharu. U sredini, gdje je smještena plodnica, žarko je crvene boje, kao rubin, svježa krv, ruž za usne ili škrlet. Dosta je udubljen, za kišnog vremena u njoj možemo naći vodu. Rubovi su uvrnuti. Vanjska strana je bijela od gustih dlačica, odnosno zrnaca, krupnijih uz dno. Pod tom bijelom podlogom unutarnje crvenilo manje se ili više probija, osobito ako je gljiva promočena. Kad se gljiva osuši, linearno se raspuca crvena površina, pa se ispod nje vidi bijelo meso. Kod klobuka crvenilo je uvijek raskošno i gotovo treptavo, zračeće. Stručak je istobojan, obrastao vrlo kratkim bijelim i poleglim dlačicama, nagore se širi jer postupno prelazi u klobuk. Stručak naraste 1 – 4 cm visok i 0,3 – 0,7 cm širok. Dlakav je ili rutav i čvrst. Meso je voštano, elastično i malo žilavo. Bijele je boje, slatko bez izražena mirisa. Askopore 24 – 32 x 12 – 14 µm, ovalne, cilindrične, s dvije kapljice, glatke, bezbojne, zrele, na oba kraja “podrezane”. Raste isključivo na ukopanim grančicama ubodnima u zemlju, više raste na tanjim grančicama do debljine 10 cm, osobito voli rasti na grančicama lijeske, johe, bagrema, lipe i gloga, i to po više primjeraka na istoj grančici. Raste izrazito u kasnu jesen, često za toplijih zima, a redovito u proljeće. Rujni pehar je JESTIVA gljiva, lako probavljiva, slatka, kuhanjem za salatu, pržena i pirjana ne mijenja boju, ostaje prekrasno crvena. Tko se voli malo zabaviti grickanjem i konzistentnijim zalogajem, uživat će u ovoj gljivi, osobito ako je skuhamo i začinimo kao salatu. Prikladna je za garniranje drugih jela i salata, neki je kandiraju i kuhaju slatko. Okus kuhanih pehara je slatkast poput šećera. Može nam poslužiti kao ukras: grančice na kojima su izrasle gljive ukopamo u lonac sa zemljom, do dna njihova stručka, a ako redovito zalijevamo, vlažimo, mogu se održati do mjesec dana. Rujni pehar se može pripraviti na salatu, kao gulaš, na roštilj i ukiseliti.
Salata od rujnog pehara
Potrebno: 50 dag rujnog pehara, 5 dag oraha, 1 limun, ulje, sol i papar
Postupak: Očišćene gljive kuhati u vodi 20 minuta, zatim ocijediti i ostaviti da se posve ohlade, veće klobuke malo usitniti, izmiješati s narezanim orasima te začiniti s limunovim sokom, uljem, solju, a po želji i paprom. Poslužiti kao predjelo ili uz mesni obrok.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakUređivanje pčelinjaka
Sljedeći članakOdnos voćaka prema hladnoći i toplini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.