Klimatske prilike za uzgoj voćaka
U jadranskom, odnosno obalnom području (Istra, Hrvatsko primorje, Dalmacija) uzgajaju se najviše voćke koje za rast i rodnost traže više svjetla i topline (maslina, naranča, limun, četrun, mandarina, grejpfrut, čadok, smokva, rogač, šipak ili mogranj, kaki, žižula, japanska mušmula, bajam i višnja maraska), a zatim kontinentalne voćke koje također preferiraju toplija područja (breskva, trešnja, orah, lijeska). U goransko-ličkoj regiji, odnosno planinskim područjima prevladavaju voćne vrste s relativno manjim zahtjevima prema toplini (malina, jabuka, šljiva), a u srednjoj Hrvatskoj, tj. u pojedinim kontinentalnim područjima ovisno o klimatskim prilikama prevladavaju vrste s različitim zahtjevima prema toplini i vlazi (pr. u Gornjem Međimurju – jabuka; a na obroncima Papuka, Psunja, Krndije, Požeške gore i Dilja: jabuka, kruška, šljiva i višnja). U istočnom dijelu Hrvatske raširene su šljiva, jabuka, kruška, marelica, višnja i dunja, a u različitim krajevima različit je njihov udio, pa tako pr. u Srijemu i Baranji prevladava višnja, a u Slavoniji šljiva, jabuka, višnja, orah i kruška.
Temperatura
Od klimatskih elemenata najveće je značenje temperatura: apsolutne minimalne, apsolutne maksimalne, srednje godišnje, srednje u razdoblju vegetacije, pa čak i tijekom pojedinih fenofaza, kao pr. u vrijeme cvatnje i oplodnje, u vrijeme intenzivnog rasta ploda i mladica, zatim za vrijeme dozrijevanja plodova itd.
Apsolutne minimalne temperature i njihova učestalost pokazuju koje se voćne vrste i sorte mogu uzgajati bez opasnosti od pozebe. Kako osjetljivost prema pozebi pojedinih vrsta, sorata i podloga voćaka ovisi, pored ostalog, i o tome nastupa li zahlađenje naglo ili postupno, kao i o vremenu trajanja niskih temperatura, to je potrebno detaljnije analizirati niske temperature kod ocjene staništa za voćnjak. Uz poznavanje makroklimatskih prilika potrebno je poznavati i mikroklimatske prilike, a pritom se koristimo iskustvom i opažanjima na terenu. Pregledom voćnjaka moguće je utvrditi jesu li i u kojoj mjeri niske temperature izazvale ozljede pojedinih dijelova stabala, jer “svako je stablo pisac svoje biografije” (P. G. Šitt, 1942.), pa se na njemu može “pročitati” u kakvim je prilikama, nepovoljnim ili povoljnim živjelo.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDobri i loši susjedi
Sljedeći članakUzgoj gljive bukovače na supstratu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.