Uzgoj bukovače na drvenim materijalima započet je 1916. godine u Njemačkoj, a na supstratu 70-ih go- dina u Mađarskoj. U Hrvatskoj je uzgoj započet tek 1983. godine. U zemljama gdje se uzgajaju šampinjoni i bukovača, SAD-u, Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Mađarskoj, manje je osoba oboljelih od karcinoma. Posljednja istraživanja govore da bukovača sadrži zaštitne supstancije koje korisno djeluju protiv pojave zloćudnih i želučanih bolesti te tifusa.
Uzgojni uvjeti
Higijena

Prostorijama trebamo osigurati: higijenu, temperaturu, vlažnost, svjetlost i prozračnost (ventilaciju). Higijena prostorije osigurava se premazivanjem stropa i zidova gašenim vapnom, što je dovoljno za manji uzgoj do 2000 kg mokrog supstrata. Ako želimo više, prostoriju poprskamo jednopostotnom otopinom varikine (natrijeva hipoklorida), koji kupimo u trgovini. Kupljenu varikinu razrjedimo sa 2,5 l vode, zidovi trebaju biti vlažni. Ako se odlučimo na uzgoj u većim prostorima, dezinficiramo četrdesetpostotnim formalinom, koji kupimo u ljekarni. Formalin razrijedimo s 20 litara vode. OPREZ, OTROVAN JE, pa treba raditi u zaštitnoj odjeći i sa zaštitnom maskom. Ova količina može poslužiti za 100 m3. Zidove i strop dobro poprskate i dobro zatvorite prostoriju te ostavite dva dana da otrov djeluje, i to na 17 °C. Nakon dva dana prostoriju provjetrite, zračite također dva dana. Pro- storija je potom spremna za unošenje supstrata.
Temperatura
Temperatura u prostoriji treba biti između 18 i 20 °C, a možemo je osigurati pomoću centralnoga grijanja, termopeći, klima-uređaja, kalorifera, grijalice, peći na drva, s tim da na peć stavimo posudu s vodom za isparavanje. Svi ovi načini zagrijavanja smanjuju vlažnost u prostoriji. Najbolje je ipak prostoriju zagrijavati pomoću vodene pare: u jednoj prostoriji zagrijavamo kotao za rakiju ili parni kotao, napunjenu vodom, te pomoću cijevi paru ubacujemo u drugu prostoriju.
Vlažnost
Vlažnost u prostoriji treba biti između 80 i 95 posto, a može se osigurati polijevanjem, vlaženjem poda, vlaženjem jutenih vreća obješenih sa strane, pomoću vodene pare ili pomoću (sustava) za orošavanje u obliku finih kapljica, magle.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakPresađivanje lončanica
Sljedeći članakRebrasti smrčak – rijetka ali cijenjena gljiva
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.