Početak proljeća najbolje je vrijeme za presađivanje lončanica. Sobno bilje možete već sada početi presađivati. Za bilje koje zimuje u zatvorenom, a topli dio godine provodi u vrtu, na balkonu ili terasi, možete odgoditi presađivanje do iznošenja na vanjsko mjesto.

Koje biljke presađivati

Ne treba baš svaku biljku lončanicu presaditi svake godine. No, većinu mladih biljaka bujna rasta treba presaditi jednom godišnje, neke i češće. Pridošlice koje ste kupili ili dobili tijekom prošle godine i još se nalaze u istim lončićima u kojima su bile u trgovini, sada mogu dobiti veću posudu.

Očiti kandidati za presađivanje su biljke koje su toliko prerasle svoju posudu da je gornji dio u velikom nerazmjeru s donjim, pa se stalno prevrću. I one čiji je korijen potpuno ispunio posudu, tako da je na površini vidljiv splet korijenja, možda čak izdignut iz posude.

Koje bolje ne presađivati

Starije biljke, koje su prestale bujno rasti, dovoljno je presaditi svake druge ili treće godine. Ima i vrsta koje izričito ne vole presađivanje, kao što je slonovo uho. Većinu kaktusa i sukulenata, zbog njihova razmjerno spora rasta, nije potrebno presaditi svake godine.
Biljke koje upravo cvatu također ne treba presađivati. Pričekajte da ocvatu i uđu u razdoblje mirovanja, ili do jeseni, do razdoblja uoči početka iduće cvatnje.

Bromelije poput ehmeje ili guzmanije, koje su kupljene s cvijetom, ne treba presađivati jer će ionako uginuti. Ali pregledajte pojavljuje li se uz rozetu odrasle biljke koja mladica. Njih možete pažljivo odvojiti kad dosegnu trećinu visine matične biljke i presaditi u zasebni lončić.
Također se ne presađuju višegodišnje biljke koje su dosegle visinu od metar ili dva, i već su smještene u prilično velike posude. Takve biljke, poput agruma, palmi i raznog grmlja za terasu, dovoljno je presaditi svakih nekoliko godina. U međuvremenu svake godine samo izmijenite površinski dio zemlje u posudi, pazeći da ne ozlijedite korijenje.

Kako izvaditi biljku iz posude

Biljku nastojte izvaditi iz posude tako da korijenov grumen ostane kompaktan. Položite dlan na površinu supstrata, a biljka neka vam prolazi između prstiju. Polako okrenite posudu naopačke, s biljkom prema dolje. Neke će biljke same skliznuti iz posude, neoštećena grumena, druge možda treba blago povući ili osloboditi laganim lupkanjem posude o rub stola.

Međutim, ako nije moguće na taj način izvaditi biljku, i kod biljaka u velikim posudama, rukom sklonite lišće ili stabljike koje padaju preko ruba posude pa nožem prođite uz unutarnju stijenku da odvojite korijen od stijenke. Posudu zatim položite bočno na pod i povucite biljku. Možda ćete trebati još kuckati po posudi prije nego uspijete osloboditi grumen.

Prije sadnje biljku očistite od suhog lišća i oštrim škarama prikratite slomljene izboje i korijenove. Biljke čiji oblik treba održavati rezidbom, također možete prikratiti za vrijeme sadnje, a odrezane vrhove iskoristite kao reznice.

Razmnožavanje dijeljenjem

Pri presađivanju možete razmnožiti veće biljke dijeljenjem. Asparagus, afrička ljubičica, anturium, spatifilum, šilj i neke paprati primjeri su biljaka koje se mogu razmnožiti na taj način.

Kad izvadite biljku iz lonca, uklonite dio zemlje s korijena da biste vidjeli gdje su točke rasta i kako je najbolje podijeliti biljku. Oprezno razdvojite busen rukama, a po potrebi deblji korijen prerežite nožem. Odaberite mjesto razdvajanja tako da možete razdijeliti biljku uz što manje cimanja ili rezanja. Svaka tako dobivena biljka treba imati nadzemni dio s pupom, rozetom ili stabljikama povezan s pripadajućim neoštećenim korijenjem.

Izbor posude

Presadite biljke u posudu samo broj veću od one u kojoj su bile. Iznimka su mladice, tek ukorijenjene biljke brza rasta, koje možete prebaciti u dva broja veći lončić.
Sobne biljke najčešće su posađene u uobičajene lončiće za cvijeće ili tegle. Međutim, nekima odgovaraju i drukčije. Tako biljkama s plitkim korijenom, poput afričke ljubičice, nekih paprati i sukulenata odgovaraju plitke posude oblika zdjelice. Veće zdjelaste posude i duguljasti sandučići prikladni su za sadnju više biljaka. Biljke koje na taj način sadite zajedno, trebale bi biti sličnih potreba prema vlazi, toplini i osvjetljenju.

Plastične ili glinene posude? Zapravo je to pitanje ukusa. Ipak, sobno bilje češće sadimo u plastične posude, koje su razmjerno lagane, lako se održavaju, i kod njih nema problema s osipanjem dijelova posude. Prozorski sandučići različitih dužina također se rade od plastike. Glinene posude češće se koriste na balkonu ili terasi. One su teže, pa se biljke u njima manje prevrću, propusne, te stoga hladnije, a bilje treba češće zalijevati. Loše strane glinenih posuda su što se lako okrhnu i razbiju, s vremenom dobiju bijelu patinu i obrastu ih alge – no upravo se mnogima zato sviđaju.

Osigurajte drenažu

Bez obzira na vrstu, oblik i veličinu posude, važno je da ona ima otvor na dnu za otjecanje suvišne vode. Na nekim je plastičnim posudama mjesto otvora samo označeno, ali probiti ga morate sami. Da biste spriječili da zemlja i korijenje zapune otvor, prekrijte dno posude slojem krhotina glinenih tegli ili oblucima. Tek na to stavite prvi, tanki sloj zemlje za cvijeće. Ako želite iskoristiti neku posudu koja nema otvor, nemojte biljku izravno posaditi u nju, već je upotrijebite kao ukrasnu posudu.

Zemlja za cvijeće

Za većinu sobnog bilja kupljena zemlja za cvijeće posve je dobra, bez nekih posebnih dodataka. Za neke biljke prodaju se posebne mješavine, pr. treset kisele reakcije za biljke poput azaleja, mješavina za orhideje i slično. Balkonskom bilju od vrsta koje inače sadite u vrtu možete primiješati nešto vrtne zemlje u kupljeni kompost. Kaktusima i sukulentima odgovarat će dodatak nešto pijeska.

Sadnja u novu posudu

Na sloj drenaže stavite tanki sloj zemlje, pa na to položite biljku. Grumen zemlje oko korijena trebao bi biti nešto niži od ruba posude. Po potrebi stanjite sloj zemlje na dnu posude ili oštrim nožem odrežite donji centimetar grumena.
Postavite grumen u sredinu i pažljivo oko njega naspite zemlju, utisnite prstima, dopunite i zalijte. Razina zemlje trebala bi biti najmanje 1 – 2 cm od ruba posude, kod velikih posuda i više. Ako je nakon zalijevanja zemlja uz rub niža od središnjeg grumena, dodajte još malo. Presađene lončanice nemojte odmah izložiti suncu, već ih dan dva zadržite na sjenovitu mjestu zaklonjenom od vjetra. Idućih nekoliko tjedana preskočite i prihranjivanje, dok se biljka malo ne oporavi od presađivanja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje