Uzgoj presadnica i preventivne mjere zaštite od bolesti

65
""

Sponzorirani prilog

Povrtne kulture uzgajamo direktnom sjetvom na gredice ili sadnjom presadnica na otvorenom čim nam to klimatske prilike dozvole. U našim se uvjetima na ovaj način najčešće uzgajaju paprika, rajčica, patlidžan, salata i gotovo sve kupusnjače. Sadnja presadnica osigurava nam raniju proizvodnju na otvorenom, bolji izbor ujednačenih i zdravih biljaka te ujednačen rast i dospijevanje u berbu.

Bez obzira radi li se o proizvodnji presadnica tzv. “golog„ korijena, o presadnicama u tzv. tresetnim kockama ili o presadnicama iz plastičnih i stiroporskih kontejnera, važno je uvijek koristiti deklarirano sjeme i sterilni supstrat. U novije vrijeme na tržištu se nalazi veliki izbor sterilnih supstrata za uzgoj presadnica već pripremljenih za sadnju. Većina tih supstrata sadrži i potrebna hranjiva za uzgoj biljaka do presađivanja.

""

Optimalni uvjeti za dobar razvoj presadnica

Kad ste izabrali i nabavili sjeme željenih vrsta, pripremili odgovarajući supstrat za sjetvu i posijali sjeme, važno je osigurati optimalmu vlagu, temperaturu i svjetlo. Optimalni uvjeti omogućit će dobar razvoj biljaka, no zbog visoke relativne vlage zraka koju presadnice trebaju u početnim fazama rasta javljaju se i različite biljne bolesti. Kod svih bolesti u klijalištima neobično je važno suzbijati ih preventivno odnosno ne dozvoliti da se pojave. U proizvodnji rasada vrlo čest problem predstavljaju bolesti polijeganja, a glavni uzročnici ove bolesti su patogene gljivice iz roda Pythium i Phytophtora. Gljivice iz ovog roda preferiraju niže temperature pa se javljaju na početku vegetacije. Njihova patogenost ovisi o mnogobrojnim čimbenicima, kao što su temperatura, svjetlo, vlaga, pH vrijednosti tla, prisutnost drugih mikroorganizama i dr.

Rajčicu napada više vrsta roda Pythium na mjestu na kojem biljke izlaze iz zemlje, uzrokujući propadanje biljaka u zoni korijenovog vrata. Na krastavcima, dinjama, lubenicama vrste roda Pythium napadaju klice izazivajući palež. Obično do toga dolazi kada temperature nakon sjetve padnu na 15°C uz obilje vlage. U takvim nepovoljnim uvjetima za klijanje i nicanje parazit se lako naseljava uzrokujući prorjeđenost usjeva. Na salati, endiviji i radiču Pythium i Phytohptora vrste mogu napadati mlade biljke uzrokujući polijeganje, ali često se pojavljuju i na odraslim biljkama u obliku rubnog crvenila i venuća vanjskih listova. Napadnute biljke prestaju rasti, a rozeta ostaje manja.

Učinkovito zaustavljanje zaraze

Osim patogenih gljivica iz roda Pythium i Phytphtora bolesti polijeganja rasada imaju više različitih uzročnika i mogu se pojaviti već dok su biljke u fazi prva dva neprava lista (kotiledoni). Simptomi se obično pojavljuju na korijenovom vratu (mjesto gdje biljke izlaze iz zemlje) i za nekoliko sati mogu se proširiti na veći dio rasada.

""

PROPLANT je sistemični fungicid, koji djeluje preventivno tako da sprječava formiranje i klijanje spora, zaustavlja infekciju i njeno daljnje širenje u biljci. PROPLANT primjenjujemo prvenstveno preventivno ili u vrlo ranim fazama infekcije, u svakom slučaju prije nego što su simptomi bolesti vidljivi. PROPLANT je fungicid postojane i izvanredne učinkovitost na uzročnike plamenjače povrtnih kultura. U Hrvatskoj je registriran za suzbijanje uzročnika polijeganja i plamenjače na velikom broju povrtnih kultura: rajčici, krastavcima, tikvicama, patlidžanu, lubenicama, dinjama, kupusu, cvjetači, brokuli, kelju, salati, cikoriji, endiviji, špinatu, radiču, bosiljku, luku, poriluku, celeru, ukrasnom bilju i dr. Može se primijeniti potapanjem lučica, zalijevanjem ili prskanjem u koncentraciji 0,2 % (20 ml na 10 l vode).

""
Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIsplaćeno 40 milijuna kuna za kupnju i uzgoj rasplodnih junica
Sljedeći članakNewsletter 23-24/2018
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.