Ulaskom u hladne zimske mjesece završena je sjetva ozimih žitarica na našim poljima. Poljoprivrednici koji su obavili jesensku zaštitu od korova, uz odabran odgovarajući herbicid, mogu očekivati manju zakorovljenost korovima. Na proljeće kad će se intenzivnim porastom temperature, korovne trave brzo razvijati bit će potrebna primjena herbicida na onim parcelama na kojima nije obavljena ranije.

Zahtjevnost odabira odgovarajućeg herbicida u uskoj je vezi s korovnom florom. Ozime žitarice velikim djelom zakorovljuju korovne trave. U usjevima žitarica najčešće se mogu pronaći različite vrste trava. One zbog morfološke sličnosti nije moguće jasno razlikovati bez poznavanja morfološki specifičnosti pojedine vrste. U ovom tekstu pokušat ćemo objasniti načine prepoznavanja ozimih korovnih trava s ciljem lakše determinacije.

Od korovnih trava za naše uzgojno područje najznačajnije su obična slakoperka (Apera spica-venti), mišji repak (Alopecurus myosuroides), vrste roda Bromus (stoklasa). Kao i jednogodišnja vlasnjača (P. annua). Usjeve ozimih žitarica također zakorovljuju i višegodišnje korovne trave – pirika (Agropyron repens), vlasnjače (Poa pratensis i Poa trivialis). Također ljuljevi (Lolium perenne). Korovne trave su jednosupnice (monokotiledone) i pripadaju porodici Poaceae. Glavna značajka vrsti iz ove porodice, za razliku od dvosupnica (dikotiledona) jest uski list pa se stoga najčešće i nazivaju uskolisne vrste. Iako se i po drugim morfološkim značajkama razlikuju od dvosupnica. Tako kod trava klica ima jednu supku, klijanje je uvijek hipogejsko (klica ostaje ispod površine tla), a klijanac je zaštićen kožicama (koleoptila i koleoriza). Primarni korijen brzo odumire i razvije se tzv. čupavo korijenje. Raspored listova na vlati (stabljici) je uvijek izmjeničan.

Na bazi vlati kod trava se nalazi čvor busanja. Nervatura uskog lista je uvijek paralelna. Začetak vlati i listova je kod nicanja zaštićen posebnom kožicom koleoptilom i štiti pupoljčić dok se ne razvije prvi pravi list. Iako je determinacija korovnih trava, a pogotovo u njihovoj ranoj razvojnoj fazi zahtjevna ona je nužna kako bi se mogla donijeti pravovremena odluka o suzbijanju. Stoga u nastavku teksta prikazujemo najvažnije korake koji mogu pomoći proizvođačima ozimih žitarica odrediti o kojoj se korovnoj travi radi.

Prvi korak donošenju odluke o potrebi suzbijanja i izboru herbicida jest uspješno prepoznavanje korovnih vrsta u usjevu. Temeljem ispravne determinacije može se odabrati najučinkovitiji herbicid ili kombinacija herbicida za određenu vrstu. Ispravna determinacija korovnih vrsta posebice je važna u ranijoj razvojnoj fazi. Međutim u toj fazi upravo i jest najteže pravilno odrediti o kojoj se korovnoj vrsti radi. Posebice je teško kod korovnih trava koje su morfološki vrlo slične. Ponekad je zbunjujuće čak i u naprednijoj razvojnoj fazi točno odrediti o kojoj se vrsti trava radi.

Kriterij eliminacije

Poznavanje morfoloških značajki korova

Zatvoreni (a) i otvoreni (b) tip rukavca

Izgled klijanca s lijeva na desno: vlasnjače, ljuljevi, slakoperka i stoklasa

Tablica 1. Morfološke značajke važne za determinaciju korovnih trava u usjevu ozimih žitarica

Izgled rukavca i jezičca kod slakoperke mišjeg repka i divlje zobi

Izgled uški kod ljuljeva (lijevo) i pirike (desno)

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 23-24/2018

Prethodni članakIsplaćeno 40 milijuna kuna za kupnju i uzgoj rasplodnih junica
Sljedeći članakNewsletter 23-24/2018
izv. prof. dr. sc. Maja Šćepanović
Rođena je u Splitu. Diplomirala je i doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Od 2001. zaposlena je na Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2012. u znanstveno nastavnom zvanju sveučilišnog docenta. Autorica je pet međunarodna znanstvena rada, 20-ak nacionalnih znanstvenih radova, 30-ak stručnih radova te koautora sveučilišnog priručnika. Dodatno se educirala u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Maja Šćepanović rođena je 17. lipnja 1975. godine u Splitu gdje je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Jednu godinu srednje škole obrazovala se u Italiji, Domodossoli (Liceo Scientifico Giorgio Spezia). Dodiplomski studij Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisala je 1994., gdje je i diplomirala 2000. s temom „Praćenje leta leptira Cydia pomonella u 1999. godini“. Od 2001. godine zaposlena je na Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu znanstvenog novaka – asistenta. Doktorsku disertaciju „Učinak višekratne primjene smanjenih količina herbicida na korove i prinos šećerne repe (Beta vulgaris L. var. altissima Doll) obranila je 11. ožujka 2011. na Agronomskom fakultetu. U srpnju 2012. godine izabrana je u znanstveno nastavno zvanje sveučilišnog docenta na Agronomskom fakultetu. U višeg znanstvenog suradnika izabrana je 1. ožujka 2018. Sudjeluje u nastavi preddiplomskog studija „Zaštita bilja“ kao koordinator modula Osnove herbologije te suradnik na modulima Osnove fitomedicine, Zaštita ratarskih kultura od štetočinja, Zaštita voćaka i vinove loze od štetočinja te Sustavi suzbijanja štetnih organizama. Na diplomskom studiju Fitomedicina koordinator je predmeta Ekologija korova i predmeta Herbicides na InterEnAgro studiju te suradnica na predmetu Specijalna herbologija. Mentorirala je više od 20 studentskih radova (završni rad, diplomski rad, radovi za dekanovu i rektorovu nagradu). Surađivala je na dva znanstvena projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (Mogućnost primjene smanjenih količina herbicida i Ekološki prihvatljiva zaštita od korova u sustavu integrirane biljne proizvodnje), dva VIP projekta (Primjena smanjenih količina herbicida i Suzbijanje korova u povrću (luk, rajčica, špinat) direktnom sjetvom sjemena) i projektu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (Pelinolisni limundžik Ambrosia artemisiifolia L., raširenost, biologija, ekologija, štetnost i mjere suzbijanja). Suradnica je i na tri međunarodna projekta IPA: “Enhancement of collaboration between science, industry and farmers: Technology transfer for integrated pest management (IPM) in sugar beet as the way to improve farmer’s income and reduce pesticide use”, Tempus projekt: “International joint Master degree in Plant Medicine” te COS projekt: Sustainable management of Ambrosia artemisiifolia in Europe (SMARTER). Autorica je pet međunarodna znanstvena rada (a1), 20-ak nacionalnih znanstvenih radova, 30-ak stručnih radova te koautora sveučilišnog priručnika. Dodatno se educirala u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Aktivno je sudjelovala na 10-ak međunarodnih znanstvenih skupova te 15-ak stručnih skupova iz područja zaštite bilja. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite te Europskog društva za proučavanje korova (EWRS). Područje interesa: integrirano suzbijanje korova, primjena smanjenih količina herbicida, biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli,.