Ako vam je krenulo i sve su se biljke primile, evo idućeg zadatka za vas! Kad se drvo ili grm jednom dobro ukorijene i krenu sa zdravim rastom i razvojem, uglavnom ne trebaju mnogo orezivanja. No, živa ograda je posve drukčija u tom pogledu. Formalne ograde zahtijevaju neprestano orezivanje i oblikovanje. Čak i neformalne, naizgled neuredne i slobodne ograde, potrebno je tu i tamo orezati kako biste potaknuli bujniju cvatnju i razvoj gušće lisne mase.


Najvažnije je pozornost obratiti na to da je vrh ograde uži od donjeg dijela, tik uz tlo, pogotovo kod formiranih ograda. (Sl. 1.) Prestanite orezivati najmanje šest tjedana prije početka prvih jesenskih mrazeva. Na taj ćete način mladim izbojima omogućiti da dovoljno ojačaju do zime.


Glede mladih ograda, važno je u početku potaknuti da biljka sama razvije dosta grana pri samom tlu, a samim tim i dosta lišća. Na taj će način ograda biti gusta i popunjena. Imajte na umu da jako orezivanje u mladosti (odmah nakon sadnje) može biti povoljno zbog poticanja rasta, no, i nepovoljno jer lišće i vršni pupovi stvaraju hormone koji ujedno utječu i na rast korijena.


Kako biste pratili već uspostavljeni oblik ograde, najbolje je orezivati samo toliko da se potiče ravnomjeran rast. Nemojte pretjerivati. Listopadno grmlje potrebno je orezivati umjereno, a zimzeleno samo sa strane. Iako zvuči proturječno, pravilo je da se bilje slabijeg rasta orezuje jače, a jačeg rasta slabije. Dakle, kod jačeg rasta orežite do trećine njegove dužine, a kod slabijeg dvije trećine.


Kako biste održali pravilnu formu svoje ograde, orezujte ju dvaput godišnje i to odgovarajućim alatom. Više nije problem nabaviti odgovarajući trimer, najjednostavnije je otići u neki veći vrtni centar. (Sl. 2.)


Kako smo već spomenuli, kod zimzelenoga grmlja važno je redovito umjereno orezivanje. Većina tjera iz mladica, stoga se jedino redovitim orezivanjem mladih izboja postiže zadovoljavajuće gusta površina ograde. U ovom slučaju valja istaknuti da se orezuje početkom godine, ako se orezuje potkraj godine, ostat će ružne rane do početka iduće godine.

Prethodni članakPresađivanje lončanica
Sljedeći članakRebrasti smrčak – rijetka ali cijenjena gljiva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.