Klimatske prilike za uzgoj voćaka
U jadranskom, odnosno obalnom području (Istra, Hrvatsko primorje, Dalmacija) uzgajaju se najviše voćke koje za rast i rodnost traže više svjetla i topline. To su maslina, naranča, limun, četrun, mandarina, grejpfrut, čadok, smokva, rogač, šipak ili mogranj, kaki, žižula, japanska mušmula, bajam i višnja maraska. Zatim kontinentalne voćke koje također preferiraju toplija područja (breskva, trešnja, orah, lijeska).
U goransko-ličkoj regiji, odnosno planinskim područjima prevladavaju voćne vrste s relativno manjim zahtjevima prema toplini (malina, jabuka, šljiva). Dok u srednjoj Hrvatskoj, tj. u pojedinim kontinentalnim područjima ovisno o klimatskim prilikama prevladavaju vrste s različitim zahtjevima prema toplini i vlazi. Npr. u Gornjem Međimurju – jabuka; a na obroncima Papuka, Psunja, Krndije, Požeške gore i Dilja: jabuka, kruška, šljiva i višnja. U istočnom dijelu Hrvatske raširene su šljiva, jabuka, kruška, marelica, višnja i dunja. U različitim krajevima različit je njihov udio, pa tako pr. u Srijemu i Baranji prevladava višnja, a u Slavoniji šljiva, jabuka, višnja, orah i kruška.
Temperatura
Od klimatskih elemenata najveće je značenje temperatura: apsolutne minimalne, apsolutne maksimalne, srednje godišnje, srednje u razdoblju vegetacije. Čak i tijekom pojedinih fenofaza, kao pr. u vrijeme cvatnje i oplodnje, u vrijeme intenzivnog rasta ploda i mladica, zatim za vrijeme dozrijevanja plodova itd.
Apsolutne minimalne temperature i njihova učestalost pokazuju koje se voćne vrste i sorte mogu uzgajati bez opasnosti od pozebe. Kako osjetljivost prema pozebi pojedinih vrsta, sorata i podloga voćaka ovisi, pored ostalog, i o tome nastupa li zahlađenje naglo ili postupno, kao i o vremenu trajanja niskih temperatura, to je potrebno detaljnije analizirati niske temperature kod ocjene staništa za voćnjak. Uz poznavanje makroklimatskih prilika potrebno je poznavati i mikroklimatske prilike. Ppritom se koristimo iskustvom i opažanjima na terenu. Pregledom voćnjaka moguće je utvrditi jesu li i u kojoj mjeri niske temperature izazvale ozljede pojedinih dijelova stabala, jer “svako je stablo pisac svoje biografije”. (P. G. Šitt, 1942.). Te se na njemu može “pročitati” u kakvim je prilikama, nepovoljnim ili povoljnim živjelo.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)