Za razliku od ostale domaće peradi, guske bi tjerali u jatu i na udaljenosti od nekoliko kilometara, odakle su se zajednički same vraćale kući.

Držanje

Ako ih drži te na skućenu ograđenom prostoru i ne omogućujete im dnevni izlaz na ispašu, on da je to mučenje životinja koje se ničim ne da opravdati. Trava na pašnjaku treba biti glavna hrana za guske. Pasenjem trave one si ujedno ispune svakodnevicu. To je vrlo važno jer kao i u prirodi, njihov dnevni ritam uvelike određuje potraga za hranom, njega tijela i odmor. Ako prekratko traže hranu, odnosno ako već ujutro naiđu na puno korito hrane, ubrzo će se početi dosađivati. To biste svakako trebali iz bjeći. Tratina bi trebala biti što prirodnija s mnogo raznovrsnih biljaka. Guske popasu 600 – 1000 g trave. Čimbenici držanja gusaka i tov odgovorni su za različite količine trave. Nije svejedno držite li teške ili lagane pasmine.

Guske uzimaju s travom i drugim zeljastim biljkama, osim hranjivih tvari i brojne biološke tvari (vitamine, sekunarne tvari, enzime itd.) i minerale. One ni su važne samo za nji hovo zdravlje nego i za uzgoj. Guske su općenito navikle pasti blizu nastambe, pa je veće travnate površine ponekad dobro podijeliti na više dijelova i potjerati ih ujutro na neku određenu plohu. Ispaša u voćnjacima i vrtovima smije se dopustiti samo povremeno i tek toliko da one raspoloživu površinu samo nekoliko puta dnevno prođu. U suprotnom, one bi ubrzo iskorijenile svaku travku, a osim toga oglodale i mlade voćke ili uništile povrće u vrtu. Stoga takav način ispaše mora biti pod nadzorom.

Guske – prave “kosilice”

U zatravljenim voćnjacima, za održavanje razine trave, možete koristiti guske kao zamjenu za “kosilicu”. One će ga usto i pognojiti. Idealna visina trave iznosi od 10 do najviše 15 cm, jer ne vole pasti više trave. Ako im je pašnjak prevelik za trajnu ispašu, onda treba pomoću kosilice travnatu površinu ureditina pravu visinu. Većinom je ipak obrnuto: travnata površina je premala. Tada pomaže dodatna hranidba zelenom hranom, koja uključuje travu s neke druge livade, kuhinjske otpatke ili mladu salatu iz vlastita vrta. Stara izreka, koja vrijedi i danas, kaže da guske odrastaju na mladim koprivama. Ta kraljica samoniklih jestivih biljaka besplatna je hrana. Ponekad morate guske navikavati na takvu hranu. No, kad ju jednom zavole teško ih je poslije time dovoljno nasititi. Prije hranidbe koprive i drugu sjeckanu hranu lagano poškropite vodom.

Prethodni članakPelud – koristan za pčele i ljude
Sljedeći članakSuzbijanje višegodišnjih korova (trajnica) na strništu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.