Dioksini su već 60-ih godina prošlog stoljeća identificirani kao značajna prijetnja zdravlju ljudi i životinja, odnosno potencijalna kemijska opasnost koja ne smije ući u prehrambeni lanac. Kao i u slučaju pesticida i drugih kemijskih onečišćivača, i ovdje važnu ulogu za sigurnost hrane koju će konzumirati ljudi ima hrana za životinje. Slučajevi ugibanja životinja (peradi i dr.) koje su konzumirale hranu onečišćenu dioksinima pokazali su da se radi o vrlo toksičnim tvarima, a u vrlo malim količinama.
Osamdesetih godina potvrđeno je da je značajan izvor dioksina postupak spaljivanja komunalnog otpada, pa su pronađene povećane količine dioksina na pašnjacima i posljedično – u mlijeku krava. Ipak, tehnološkim napretkom ovaj način onečišćenja okoliša se vremenom smanjivao, pa je i količina dio ksina u mlijeku dobila silazni trend. Drugim izvorima dioksina zabilježeni su kaolinska glina, kolin klorid, različiti minerali, industrijske masti i dr., a sve se to koristilo u hranidbi životinja (kokoši nesilice, svinje, muzne krave).
Štetni učinak dioksina
Medijski najpoznatiji slučaj trovanja dioksinima je onaj iz 2004. godine ukrajinskog političara Viktora Juščenka. Vjerojatno se radilo o unosu dioksina hranom u većim količinama, gdje se ispoljavaju simptomi dermatitisa tzv. klorakne. Dioksini uzrokuju promjene u kliničkim kemijskim parametrima (povišeni trigliceridi, kolesterol i transaminaze), što je znak oštećenja jetre i poremećaja metabolizma masti. Toksikološka istraživanja na životinjama pokazuju da se kronični (dugotrajni) učinak dioksina očituje poremećajima u reproduktivnom, imunološkom i živčanom sustavu te hormonskom statusu. Ta istraživanja pokazala su da su najugroženiji organi u kojima se ispoljava toksični učinak dioksina jetra i štitnjača, a moguć je razvoj tumora.
Stanje danas
U novije vrijeme incidenti s dioksinima u hrani za životinje pokazuju da sustav sigurnosti hrane u pojedinim zemljama još uvijek nije učinkovit. Posljednji primjer Njemačke i nalaza dioksina u jajima i mesu dovodi u pitanje i poznatu njemačku organiziranost, pa je logično zapitati se kakvo je tek stanje sigurnosti hrane u drugim zemljama. Jasno je da takve krizne situacije nameću pitanje odgovornosti proizvođača hrane za životinje i njezinih pojedinih komponenti (u krmnim smjesama), a povjerenje potrošača je dovedeno u pitanje. Posebno se treba preispitati
odgovornost nadležnih institucija i postojećih kontrolnih mehanizama. Jedno je sigurno – meso, jaja i mlijeko životinja koje su hranjene hranom onečišćenom dioksinima i sama sadrže dioksine,
samo je pitanje količine i posljedične štetnosti za zdravlje. Štetan učinak dioksina na zdravlje
životinja i ljudi (preko spomenutih proizvoda životinja) ovisit će najviše o trajanju izloženosti dioksinima i konzumiranim količinama.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakI domaća radinost u obveznom osiguranju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.