Prije dvije godine posadila sam sadnice aronije koje izvrsno napreduju i već su formirale lijepe grmove. Nisam orezivala, jer ne znam kako. U prospektu piše da je uz ostalu njegu potrebno i pomlađivanje grana rezidbom. Možete li nešto više objasniti?


Aronije se režu, kada im je rez potreban, slično kao i druge voćke ostalih voćnih vrsta, ovisno o uzgojnom obliku krošnje. U mladosti odnosno mladenačkoj dobi u kojoj još ne rode (od sadnje do početka rodnosti) rezom se nastoji pomoći voćki što bolje formirati uzgojni oblik krošnje i njezinu prikladnost za donošenje većeg, redovitijeg i kvalitetnijeg priroda. Kada dođe do oslabljenog rasta i rodnosti pojedinih ogranaka, pa i grana, oni se mogu odgovarajućim rezom pomladiti ili zamijeniti uzgojenim mladim ili mlađim izbojima.

Općenito, rezom nije dobro ni korisno pretjerivati, ali koliko je potrebno, toliko ga treba koristiti. Primjerice, nepotrebni jaki rez u mladenačkoj dobi može utjecati i na nekorisno otezanje početka rodnosti mlađe voćke. Kako ste napisali, posađene aronijeveć su dosad formirale lijepe grmove ibez reza, što je dobro i dokazuje da njihov dobar i uravnotežen rast u dosadašnjem formiranju grmova ne mora uvijek zahtijevati veću ili uopće rezidbu uz ostalu dobru njegu. U daljnjem ćete rastu možda trebati negdje i rezom malo prikratiti vrh pokoje stršeće grane u krošnji radi poravnjavanja visine s ostalima u krošnji te možda i malo prorijediti koji previše gusti grm.

U rodnoj će dobi biti ipak više posla s rezom. Pravilnim se rezom najprije odstranjuje sve polomljeno i oštećeno iz voćke.
 

Prethodni članakSadnja povrća na uklonjenom vinogradu
Sljedeći članakKako, zašto i u što ulagati u poljoprivredi?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.