Paška ovca nastala je križanjem izvorne otočke pramenke i merino ovnova. Glavni utjecaj u tome imali su merino negretti i bergamski ovnovi. U našoj ovčarskoj proizvodnji jedna je od najbrojnijih i najsustavnije uzgajanih pasmina ovaca.
Tome je svakako pridonijela jaka gospodarska djelatnost i duga tradicija uzgoja ovaca na paškim kamenim pašnjacima, ledenoj velebitskoj buri i posolici, što se kroz proizvodnju sira i janjetine dobro plasiralo u turističkoj djelatnosti tog otoka i šire. Paška ovca je izrazito sitna, nježnog kostura i posve pravilnog trokutastog profila glave. Visina grebena odraslih jedinki, ovisno o spolu, kreće se od 56 do 63 cm. Tipična boja pasmine je bijela, iako postoje životinje s većim ili manjim crnim mrljama po tijelu, poglavito na glavi.
150 litara mlijeka u laktaciji
Tamna boja vune javlja se rijetko. Glava, donji dio grudnog koša, trbuh i noge pokriveni su kratkom dlakom, a ostali dio tijela finijom vunom nego u drugih pramenki. Prosječna tjelesna masa se kreće oko 30 kg. Godišnji nastrig vune iznosi od 0,7 do 1,2 kg, debljine vlakana oko 27 mikrometara. Ovce u laktaciji od 172 dana proizvode oko 150 l mlijeka s oko 8,0 posto masti i 6 posto bjelančevina. Ovce daju po janjenju najčešće jedno janje, koje je porodne mase do 3,8 kg, dok je klaonička masa od 8 do 14 kg. Prosječna godišnja količina proizvedene vune iznosi od 1 do 1,5 kg s promjerom vlakna oko 28 mikrometara. Današnji je uzgoj paške ovce više usmjeren na veću proizvodnju mlijeka, koje se prerađuje u poznati paški sir.
