Zanima me ljekovitost kopra jer sam dosta slušao o tome, ali nikada ništa određeno.


Kopar (Anethum graveolens) je jednogodišnja samonikla sredozemna biljka. U posljednje doba nameće se kao biljka za medicinu, koja u biljnim izvorima zdravlja traži potrebnu ravnotežu kemijskim lijekovima. Svako bilje, pa tako i kopar, koji sadržava stanovite količine eteričnog ulja, a odlikuje se specifičnim mirisom (aromom), ubraja se u aromatično bilje. Mirisavi kopar upotrebljava se u prehrambenoj industriji, kao začin konzerviranim jelima, pa i u konzervama od povrća.

Pritom se koriste mlade sočne grančice i lišće, kao začin za salatu i špinat, koji napola pripravljenom treba dodati nekoliko sitno isjeckanih listova. Čim kopar dospije u stadij cvijeta i sjemenke, nužan je kao začin pri kiseljenju krastavaca, pa i kod kiseljenja kupusa. Odličan je i pripravljen kao umak od kopra. Kopar sadržava 3 – 4 posto eteričnog ulja, 15 – 20 posto masnog ulja, oko 18 posto dušičnih tvari, pektina 6 posto. Sadržava dovoljno mineralnih tvari, kao što su kalcij, kalij, fosfor, natrij, sumpor. Međutim, glavni dio eteričnog ulja čini limonen, i to oko 70 posto, te karvan oko 30 posto, kao glavni sastojci eteričnih ulja – mirisom na limun.


Ljekovitost kopra


Vrlo dobro regulira probavu. Za lijek se rabe listovi i sjemenke. Lišće se bere početkom ljeta, a sjemenke kad dozriju. Sjeme je ljekovitije od lišća. Kopar cvjeta od lipnja do kolovoza. Sjeme kopra uklanja nadutost trbuha, grčeve, olakšava mokrenje, pospješuje stvaranje mlijeka kod dojilja, čisti krv, jača srce, potiče funkciju žlijezda, pruža dobar san, zaustavlja povraćanje i štucanje. Za dobar san bolje je lišće uz dodatak meda. Lijek je protiv hemeroida. Kopar je za sve navedeno, ali je potrebno znati način pripravljanja (lišća i sjemena) za lijek.

Prethodni članakEngleska domaćin Svjetskog prvenstva u oranju 2016.
Sljedeći članakSok od crne rotkve (povrtnice) za zdravlje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.