Preko zime mi se nakupi dosta pepela jer se grijemo na drva. Da li je korisno pepeo rasipati u vinogradu po tlu kao gnojivo i po čokotu protiv štetnika?
Iako kemijski sastav pepela od drveta dosta varira, možemo reći da je najbogatiji kalcijem (18%) i kalijem (2,27%). Nadalje, sadrži oko 1% magnezija i manju količinu mikroelemenata (mangan, cink, bakar, bor, molibden). Dušik je slabo zastupljen i ne prelazi 0,05%. Naravno, uz navedene korisne makro i mikroelemente, u pepelu se mogu naći i nepoželjni teški metali kao što su arsen, olovo, krom, itd. Međutim, te vrijednosti su u pravilu vrlo niske i ne predstavljaju ograničenje za primjenu pepela od drveta u poljoprivredi. Pepeo ima izniman značaj za smanjenje kiselosti tla, kao i za popravljanje njegovih fizičkih osobina – strukture, čime se postiže rastresitost tla, a samim time i povoljni vodo-zračni odnosi. Osnovni ograničavajući faktor je visoka neutralizacijska vrijednost. Naime, primjenom pepela dolazi do povećanja pH reakcije tla, odnosno povećava se alkalitet. Drugim riječima, primjena pepela kao gnojiva dat će pozitivne rezultate na kiselim tlima, dok će na alkalnim tlima doći do pogoršanja. Naime, u uvjetima visoke pH reakcije dolazi do blokade svih mikroelemenata (osim molibdena) i fosfora, te biljka pati od njihovog nedostatka iako ih u tlu ima dovoljno. Stoga, Vam preporučujemo da prije odluke o primjeni na većim površinama u pedološkom laboratoriju ispitate pH reakciju tla.
Tomislav KARAŽIJA, dipl. ing.
