Zašto desetogodišnja smokva petrovača na otoku Šolti, ne rađa?


Kako niste naveli u kakvom je stanju (bujnost, veličina stabla), na kojem tlu je posađena, da li ima dovoljno vode ili je izložena suši (iako je, ljeti povremeno zalijevate) i sl. pokušat ćemo vam pomoći sljedećim savjetima. Voćke, kao što su smokva i šipak koje uzgajate u vrtu, moraju proći višegodišnje mladenačko razdoblje u kojem je prvenstveno izražena jaka bujnost, tj. intenzivan rast nadzemnog dijela stabla i korijenja. Tek kada se ono smanji, nastupaju godine rodnosti. Ako se voćka redovito pretjerano gnoji i istovremeno obilno zalijeva, počinje rađati još kasnije. Možda se u vašem slučaju upravo o ovome radi.

Petrovača je znatno zahtjevnija nego naša najraširenija smokva sušelica, pa teže podnosi sušna razdoblja i ljetne vrućine. Ako nemate dovoljno vode za zalijevanje, smokva petrovača je možda povremeno izložena sušnim šokovima što je sasvim dovoljno da odbaci slabo razvijene plodove. Nepovoljan utjecaj morske vode na slabu rodnost petrovače odbacujemo, jer je dvadesetak metara udaljenosti od obale više nego dovoljan razmak koji sprječava kontakt morske soli sa žilama smokve. Preporučujemo da smokvu umjereno gnojite mineralnim gnojivima s naglaskom na fosfor, osobito ako se radi o crvenici i sličnim tlima.

Ivo KIRIGJIJIA, dipl. ing. agr.

Prethodni članakOtvoren novi prodajno servisni centar tvrtke Ferenčak u Križevcima
Sljedeći članakMože li kaki cvasti i rađati u kontinentalnim uvjetima?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.