Prije 6 godina posadili smo trešnje, šljive, jabuke, stolno grožđe, šipak, bajam, orah, breskve, lavandu, timijan, hibiskus, oleander. Teren je viši od 2 000 metara i na nizbrdici. Tlo je pretpostavljam ilovača, a kupili smo i gnoj s mnogo kalifornijskih glista i instalirali navodnjavanje. Malčiramo, ali bi me zanimalo na koji način bih mogla poboljšati strukturu tla da se vlaga uspije zadržat neko vrijeme. Zanima me mogućnost sadnje bilja koji služi kao pokrivač tla i možemo li iskopati bunar, te tko bi to trebao izvoditi (građevinari i sl.)?
Ako je riječ o težem tlu, kao što navodite, onda bi se struktura tla mogla poboljšati primjenom organskog gnoja (stajski gnoj, kompost ili treset). Također, moguće je dodati pijeska, a postoji mogućnost obavljanja zelene gnojidbe. U tom slučaju se površina tla pripremi za sijanje, posiju se grahorice, kupusnjače ili leguminoze (biljke koje vrlo brzo stvore veliku količinu biljne mase), u trenu najveće bujnosti biljke se malčiraju i unesu u tlo. U vašem je kraju (Benkovac) teško uzgajati bilje kao pokrivače tla, jer su ljeti visoke temperature. Ali, uz navodnjavanje biste mogli posijati djetelinsko-travnu smjesu ili bijelu djetelinu (ne zahtijeva košnju jer ne raste visoko). U vezi bunara, najbolje je da se obratite Sektoru voda i vodnog dobra, vodne politike i međunarodne suradnje pri Ministarstvu poljoprivrede. Naime, od 30. lipnja 2014. godine bunari se mogu legalizirati jedino uz posjedovanje hidrogeološke studije podzemnog vodonosnika, pa ćete tamo dobiti najtočnije informacije u vezi izrade studije, a onda kasnije i kopanja bunara.

doc.dr.sc. Marko PETEK

Prethodni članakKoju bijelu sortu loze posaditi u Ljubaču kod Ražanaca i kako ju tretirati zaštitnim sredstvima?
Sljedeći članakŠto bi mogao biti uzrok žućenja listova limuna u posudi i kako to spriječiti?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.