Prije 6 godina posadili smo trešnje, šljive, jabuke, stolno grožđe, šipak, bajam, orah, breskve, lavandu, timijan, hibiskus, oleander. Teren je viši od 2 000 metara i na nizbrdici. Tlo je pretpostavljam ilovača, a kupili smo i gnoj s mnogo kalifornijskih glista i instalirali navodnjavanje. Malčiramo, ali bi me zanimalo na koji način bih mogla poboljšati strukturu tla da se vlaga uspije zadržat neko vrijeme. Zanima me mogućnost sadnje bilja koji služi kao pokrivač tla i možemo li iskopati bunar, te tko bi to trebao izvoditi (građevinari i sl.)?
Ako je riječ o težem tlu, kao što navodite, onda bi se struktura tla mogla poboljšati primjenom organskog gnoja (stajski gnoj, kompost ili treset). Također, moguće je dodati pijeska, a postoji mogućnost obavljanja zelene gnojidbe. U tom slučaju se površina tla pripremi za sijanje, posiju se grahorice, kupusnjače ili leguminoze (biljke koje vrlo brzo stvore veliku količinu biljne mase), u trenu najveće bujnosti biljke se malčiraju i unesu u tlo. U vašem je kraju (Benkovac) teško uzgajati bilje kao pokrivače tla, jer su ljeti visoke temperature. Ali, uz navodnjavanje biste mogli posijati djetelinsko-travnu smjesu ili bijelu djetelinu (ne zahtijeva košnju jer ne raste visoko). U vezi bunara, najbolje je da se obratite Sektoru voda i vodnog dobra, vodne politike i međunarodne suradnje pri Ministarstvu poljoprivrede. Naime, od 30. lipnja 2014. godine bunari se mogu legalizirati jedino uz posjedovanje hidrogeološke studije podzemnog vodonosnika, pa ćete tamo dobiti najtočnije informacije u vezi izrade studije, a onda kasnije i kopanja bunara.
doc.dr.sc. Marko PETEK