Uzgajamo aroniju i ove godine smo prešali za sok, pa me zanima mijenja li se sastav aronije postupkom hladnog prešanja? U bobici je izmjeren postotak od 18, a u soku 13 % šećera, kako je to moguće, i je li to zbog dodavanja vode?
Nepodudarnost mjerenja šećera u bobici aronije i u soku dobivenog prešanjem bobica je sasvim normalna stvar. Objašnjenje leži u tome da je svaka bobica „priča za sebe“ i sadrži različite količine šećera. Kad želite uzeti reprezentativan uzorak iz nasada, tad bi trebali ubrati stotinjak bobica s raznih stabala, zgnječiti i očitati vrijednost šećera. Uzorak iz samo jedne bobice nije prava slika stanja u nasadu. Druga stvar je prešanje bobica čime se povećava randman soka, ali se utječe i na njegov kemijski sastav. Odvajanjem soka iz preše prije povećanja pritiska dobivate samotočnu frakciju koja je najbogatija šećerom. Sve jačim pritiscima iz bobice se oslobađaju i druge komponente kao što su polifenoli (tanini), arome, minerali, dušične tvari, organske kiseline, ali i voda. Ova frakcija soka je siromašnija šećerima. Iz toga proizlazi da će biti razlike u očitanju šećera u samotoku i kasnije u završnoj količini soka.

dr.sc.Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

Prethodni članakJe li hladno prešano ulje repice dobro za konzumaciju?
Sljedeći članakPrirodna sredstva za smirenje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.