""Dragi pretplatnici, poslovni partneri i suradnici !

""Pripala mi je velika čast biti glavnim urednikom Gospodarskog lista u trenutku obilježavanja velikog jubileja, 175. godina od tiskanja prvog broja ovog hrvatskog najstarijeg i najpopularnijeg stručnog časopisa o poljoprivredi. Velika je to čast, znajući da su Gospodarski list od svog osnutka uređivali najbolji ljudi svog vremena i osobito imajući na umu značaj našeg lista za razvoj, ne samo gospodarstva i poljoprivrede u Hrvatskoj, već i očuvanje našeg kulturnog nasljeđa, hrvatskog jezika, tradicijskih vrednota i običaja. Poznata je izreka da selo može nestati, ali ne i običaji. Nažalost, svjedoci smo negativnih demografskih pokazatelja u Hrvatskoj. Sve se manje djece rađa, stanovništvo je prosječno sve starije, a mladi – budućnost ove države, iseljavaju trbuhom za kruhom. Iako je u našoj povijesti bilo mnogo neprilika koje su nagnale ljude da napuste svoja vjekovna ognjišta i odlaze zaraditi za koricu kruha, ali i priskrbiti novac za bolju budućnost, ipak mnogi su se i vratili s teško zarađenom ušteđevinom, te uložili novce opet u Hrvatskoj. Danas, imamo slučaj da iz Hrvatske odlaze cijele obitelji, a sela ostaju pusta. Nisu više razlozi političke naravi, jer smo ostvarili tisućljetni san, postali neovisni i imamo vlastitu državu izborenu u Domovinskom ratu, zahvaljujući prije svega hrvatskim braniteljima. Budući da je Gospodarski list već kroz tri stoljeća vjerni kroničar društvenih zbivanja u našoj domovini, na stranicama lista uvijek se bilježe značajni i prijelomni događaji, poput ulaska Hrvatske u veliku zajednicu razvijenih europskih država 1.srpnja 2013. godine, kao 28. članica Europske unije. Najveće dosege vrijednosti demokracije, ljudska prava i slobodu prometa ljudi i roba, omogućilo nam je članstvo u Uniji. No, otvaranjem granica olakšan je i odlazak obrazovanog kadra, stručnjaka kojih u Europi nedostaje, kao i nezaposlenih koji svoju egzistenciju traže izvan Hrvatske. Budući da je hrvatsko gospodarstvo bilo znatno pogođeno ekonomskom krizom, još od kraja prvog desetljeća u 21. stoljeću, oporavak će potrajati još godinama, a refleksije krize osjetile su se i u poljoprivredi. Mnoga su obiteljska gospodarstva zatvorena, mliječne farme desetkovane, a pad poljoprivredne proizvodnje prouzrokovao je i drastičan porast uvoza hrane, često lošije kvalitete. Promjene su nužne, ali potencijal za napredak i dalje postoji. Hrvatska ima bogate prirodne resurse, nezagađeno tlo i vodu i sve preduvjete za proizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivreda, u svjetskim okvirima, razvija se, globalno povezuje i tehnološkim iskoracima postaje sve zahtjevnija, ekonomski, ali i intelektualno. Cjeloživotno učenje, uz neprestano praćenje trendova i inovacija, nezaobilazna je potreba suvremenog poljoprivrednika. U današnje doba, više nego ikad ranije, obiteljska gospodarstva trebaju se povezivati, i kroz udruženja proizvođača osigurati konkurentniju proizvodnju i zajednički nastup na tržištu. U Gospodarskom listu nije uobičajen predgovor glavnog urednika, osim u osobitim prilikama i ovaj jubilej svakako zaslužuje osvrt na proteklo razdoblje. Povijest je učiteljica života i učeći iz prošlosti, mogu se izbjeći greške i gubici, često skupi i nekad nenadoknadivi. Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a naši marljivi gospodari uspješniji. Veliko mi je zadovoljstvo i privilegija zahvaliti, prije svega vama, našim dugogodišnjim pretplatnicima na svim ovim godinama vjernosti. Bez vas, naših odanih pretplatnika, izdavanje Gospodarskog lista ne bi bilo moguće, svakako ne svih ovih 175 godina. Posebnu zahvalu upućujem našim poslovnim partnerima, tvrtkama koje su prepoznale važnost i značaj oglašavanja u Gospodarskom listu, te svim stručnim suradnicima koji su od samog osnutka lista svojim prilozima činili naš časopis kvalitetnijim i zanimljivijim. U ime cijele redakcije, zahvaljujem i svim našim dosadašnjim djelatnicima i svojim prethodnicima, urednicima koji su doprinijeli da Gospodarski list postane i ostane najstariji i najpopularniji stručni časopis u Hrvatskoj, ali i šire. U šali znamo reći da je Gospodarski list s vama još od Jelačić bana, baš kao što kažu stihovi jedne zagorske popevke, koju ovom prilikom parafraziram – „mi smo tu navek“!

Sve prolazi, svi prolaze,
Gospodarski list pak ne,
Već 175 godina traje u srcu Hrvatske
Kaj vu duši vsakom sinu ista misel spi
Vek i večno naj bu živel narod hrvatski!
Niti veliki, niti silni ne mogu nam niš’,
Jer smo kao dobro vino, a ne kiseliš.
Šlivari smo starog roda, tvrdi kakti breg
Sve prolazi, sve se mijenja, ali mi smo tu navek!

Kako se stvarao Gospodarski list…

U doba kad je vladao feudalizam i kmetstvo, a hrvatske su zemlje razjedinjene, u doba nastojanja da se sve hrvatske institucije podrede Mađarskoj i dok se u saboru govori latinski, jer hrvatski nije službeni jezik, dolazi do hrvatskog narodnog preporoda. Hrvatski narod se budi iz višestoljetnog sna i počinje se boriti za svoju državu. U tom burnom razdoblju europske povijesti, u doba revolucija i padova carstava, sredinom 19. stoljeća, u mnogoljudnoj i višenarodnoj Habsburškoj monarhiji zatirala se svaka težnja za isticanjem nacionalne svijesti. Prkoseći nastojanjima da se ugasi hrvatski nacionalni identitet, malen broj hrvatskih rodoljuba, okupio se s jednom misli vodiljom – ujediniti pamet, snagu i hrabrost na korist domovine. Na inicijativu namjesnika banske časti Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, zagrebačkog biskupa Jurja Haulika de Varallya, ta malobrojna, ali odlučna skupina ponosnih domoljuba utemeljila je 3. veljače 1841. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo.

Tiskanju prvog broja Gospodarskog lista prethodilo je osnivanje Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva koje je osnovala skupina Iliraca, a na poticaj biskupa Jurja Haulika, 3. veljače 1841. godine.

Prvi broj
“Priopćenje članovom horvatsko-slavonskog društva”

Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo osniva 26. siječnja 1842. svoj list, koji od tada, pa do danas kontinuirano izlazi i nosi svoje ime Gospodarski list. Istina, u prvih četrnaest godina on je i mijenjao svoje ime, kao “Priopćenje članovom horvatsko-slavonskog društva”, “Gospodarske novine”. Izlazio je svaki mjesec, jednom godišnje, nekoliko brojeva godišnje, već prema mogućnostima i potrebi. Ali ostaje činjenica da je stalno izlazio i da je bio prisutan u javnosti. Međutim, mnogo je važnije da od prvog dana, pa do danas nije mijenjao svoju programsku orijentaciju. To je bilo i najteže, jer je od vremena osnivanja, pa do danas stalno poticao napredne ideje razvoja poljoprivredne proizvodnje, posebno razvoja sela, ali nije nikad zaboravio i poticanje i čuvanje i njegovanje hrvatskih običaja na selu i poljoprivredi kao i njegovanje hrvatske kulture i jezika na selu.

Godina je gospodnja 1842.
Skupina uglednih ljudi, okupljenih u Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu, uputilo je molbu da se odobri tiskanje službenog glasila društva. Odobrenje nije stizalo…

Ne mogavši dočekati carsku dozvolu, urednički odbor društva odlučuje tiskati list 26. siječnja 1842. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo već je prilikom svog osnivanja 24. XI. 1841. zaključilo da će izdavati i svoj list i u tom su smislu inicijatori osnivanja društva uputili vlastima molbu da to odobre još 18. X. 1841. Kako odobrenje nije stizalo, a potreba za izdavanjem glasila društva bila je urgentna, odlučeno je da se i bez odobrenja vlasti počne izdavati interno mjesečno društveno glasilo. Ono se pojavilo 26. 1. 1842. bez naslova i oznaka odgovornog urednika, izdavača, mjesta izdavanja, tiskare, broja i godišta. Na prvoj stranici objavljeno je PRIOBĆENJE (što se uzima i kao naslov lista) upravljajućeg odbora Gospodarskog društva njegovim članovima, u kojem se kaže: “Poznato je svoj gospodi, koja su bila 24. Studenoga (Nov.) u glavnoj skupštini, a i namera je ovoga lista, da se to isto obznani i ostalim poštovanim članovom našega družtva, da ćemo mi izdavati mesečni časopis, kojega će svaki član dobivati. Taj će časopis obćinstvu javljati većanja, odluke i sve poslove družtva, razprostranjivati sve znamenitie i hasnovitie sastavke iz različitih časopisah gospodarskih, i članovom ovoga družtva pružati priliku, da mogu misli, prineske i predloge svoje na svetio davati.” Tako je krenuo u život Gospodarski list, jedan od najstarijih listova specijalziranih za pitanja poljoprivrede u svijetu, na svoj časni put dug, eto, već 175. godina. Prvi broj izašao je na 16 stranica formata 253 x 128 mm, a sav sadržaj mu je bio protokol (zapisnik) osnivačke skupštine Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva. Već u prvom broju iz 1842. godine u izvještaju o Glavnoj skupštini na dan 24. studenog 1841. stoji:

“Uredništvo je uvjereno da je Hrvatskoj potreban veliki stručni poljoprivredni list, koji je daleko od politike, a koji će ne samo širiti stručno znanje među narod, nego će biti tumač njegovih želja i potreba…“

To je misao koja je aktualna i danas i koju su urednici i suradnici uspjeli održati unatoč svemu do danas. Najbolje se to vidi ako pogledamo tijekom desetljeća i stoljeća izlaženja naših brojeva, posebno u pojedinim vremenima promjena režima i sustava. Naš list je prema tome trajno u funkciji žilave borbe za narodni jezik, za običaje i kulturu hrvatskog naroda, ali iznad svega za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Ponosni smo što je početak izlaženja i formiranja našeg lista upravo kad se u Europi razvijaju isti pokreti borbe za napredak i razvoj.

“Družtvu našemu, ako hoće da bude kadro raditi za svoju svèrhu, potrebito je temeljito poznanje sadašnjega stanja gospodarstva u domovini, kao također svih znamenitih okolnostih, koje gospodarstvo promiču ili preče.”

Riječi su to iz teksta „Opomena“ kojima se u broju 2. iz veljače 1842., objašnjava urednička koncepcija lista. Prvih šest brojeva, 1842. godine izlazilo je bez odobrenja vlasti, pa listovi nisu sadržavali niti naslov, niti oznake odgovornog urednika, izdavača, mjesta izdavanja, tiskare, broja i godišta.

""

„List mesečni Horvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva“ 1842.-1849.

Već od broja 2, koji je kao i prvi broj izašao na 16 stranica, uz vijesti iz rada društva list donosi i nekoliko stručnih članaka. Slijedi poziv članovima društva da pišu, a daju im se i upute o čemu da pišu. To je u najširem smislu poljoprivredna problematika, ali list želi pisati i o životu stanovništva (o natalitetu i mortalitetu, kako živi, kako se nosi, čime se hrani, kakve su mu kuće, pokućstvo i običaji) te objavljivati vijesti o geognostičkim, agronomičkim, botaničkim i entomologičkim stvarima koje se tiču zemljoradnje i gospodarstva. Tek u broju 7. tiskanom 30.VII.1842. list dobiva odobrenje i izlazi pod imenom „List mesečni Horvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva“, koje će zadržati do 1849. Osim svoga glasila Društvo izdaje i Koledar za puk koji je 5 godina mlađi od lista (prvo izdanje 1847.g) koji nije redovito izlazio, a obnovljen je 1867, pod imenom Gospodarski kalendar (do 1925), a tiska se i list Seoski gospodar.

„List Družtva gospodarskoga hervatskoslavonskoga“ 1850.-1852.

Nakon pada feudalnog društva i mnogih promjena koje su izazvale revolucije što su potresle europski kontinent sredinom 19. stoljeća i u Austrijskom višenacionalnom carstvu dolazi do značajnih promjena. 1850. godine uvodi se centralizirani režim kojeg provodi Alexander Bach. U Hrvatskoj se ukida Sabor i samouprava županija, ukinuti su javni sudovi, a nakon što je za vrijeme bana Jelačića hrvatski postao službeni jezik, ponovno se vraća njemački kao službeni jezik. Smanjena je sloboda tiska… Godine Bachova apsolutizma list teško preživljava. Najprije 1850. g. dolazi do promjene naziva lista i on se sad zove „List Družtva gospodarskoga hervatsko-slavonskoga“. Te je godine list izlazio redovito, ali već su iduće godine izašla samo dva, a 1852. samo jedan broj. List u tom razdoblju uređuje upravljajući odbor društva, a odgovorni urednik i dalje nije naveden, iako je od početka izlaženja pa sve do 1854. g. list uređivao kao odgovorni urednik Dragutin Rakovac, tajnik Gospodarskog društva. Uopće, gotovo u cijelom razdoblju postojanja Gospodarskog društva, njegov upravljajući, središnji ili glavni odbor, kako se već kad zvao, obavljao je i funkciju uredništva, a tajnici društva obnašali su i dužnost odgovornog urednika lista.

""

Gospodarske novine 1853.-1855.

Stisak šake Bachovog apsolutističkog režima koji je potiskivao slobodu tiska u Habsburškoj monarhiji, lagano popušta 1853. godine, te dolazi do poboljšanja prilika, uslijed kojeg se dogodio i veliki zaokret s listom. Mijenja se naziv, format i vrijeme izlaženja, pa već s prvim brojem te godine list izlazi pod nazivom „Gospodarske novine“, kojima u podnaslovu stoji: „Izdaje jih na svetlo družtvo gospodarsko za H rvatsku i Slavoniju.“ List postaje tjednik i izlazi svake subote na 4 stranice u približno današnjem formatu (27.5×22.6 cm). Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo osnovali su i bili aktivni u njemu plemići, svećenstvo i bogati građani, koji su na osnovi svoje članarine dobivali list besplatno. Pokazalo se, međutim, s vremenom da je to preuska osnova za unaprjeđenje poljoprivrede i da se list treba obraćati i educirati šire čitateljstvo. Zato se list uz pretplatu počeo prodavati i nečlanovima društva. U zaglavlju Gospodarskih novina tad se prvi put navodi ime glavnog urednika: “U ime glavnog upravljajućeg odbora kao urednik odgovara Dragutin Rakovac”. Promjene u listu i njegova nova fizionomija rezultirali su njegovom boljom sustavnošću. List je jasno podijeljen na rubrike, od kojih su najstalnije, Šumarstvo, Vinogradarstvo, Svilarstvo, Družtvo gospodarsko, Zlatni kalendar za v rtlara (baščovana), Cena (kasnije Cenik T rstjanski), Odgovori na pisma, Meteorološka motrenja, Ogled po svetu i Izlog. Tako je Rakovac listu dao unutranju organizaciju sadržaja, koja će desetljećima služiti, s većim ili manjim promjenama, kao putokaz i uzor njegovim nasljednicima na dužnosti odgovornog urednika lista.

""

Gospodarski list 1855.-2017.

Više od 160 godina nije lako sažeti u nekoliko riječi, jer ne prelazi se u nekoliko koraka niti iz doba konjskih zaprega u doba putovanja u svemir, niti se može jednostavno opisati razvoj industrije od manufaktura i pokretne trake, pa sve do robotike. Ni Rim nije sagrađen u jednom danu… No, pokušat ćemo ukratko prikazati povijest Gospodarskog lista od 1855- 2010. godine. Ljudevit Vukotinović Farkaš, istaknuti sudionik Ilirskog pokreta i proslavljeni prirodoslovac, postaje 1855.g. odgovorni urednik lista, a prva odluka bila mu je promijeniti ime lista u Gospodarski list (od broja 14 iz 7. IV. 1855.), davši mu tako naziv koji će list zadržati sve do danas. Vukotinović se položaja društvenog tajnika i urednika lista primio samo pod uvjetom da mu se ta putovanja i dalje omoguće, odnosno da ga za njegove odsutnosti netko zamjenjuje, pa ga je polovicom 1856. g., kao odgovornoga i stvarnog urednika Gospodarskog lista zamijenio književnik Mirko Bogović, a potom i Josip Čačković Vrhovinski. Bogoslav Šulek, urednik Gospodarskog lista od 1858-1866, svoj nastup obilježava poletnim naslovom „Naprijed“ i zaključkom da nam je zemlja bogata, a ljudi siromašni, pa se zalaže za promjene gospodarenja, za socijalnu pravdu i da nam uzor budu napredne zemlje. Iznoseći podatke o strukturi čitatelja („štiocah svake ruke“), uvodi na naslovnici slikovne elemente (grb Hrvatske i Slavonije), a u sadržaju rubriku „Glasonoša“. Šulek je svoju koncepciju lista predstavio u jednom od brojeva Gospodarskog lista 1858.godine.

«Prva će dakle biti dužnost Gospodarskog lista, kupiti kao marljiva pčelica po tudjih cvatućih njivah napredka prašak s umnoga cvieća, iz kojega se može i kod naše kuće med i vosak graditi. Mi ćemo dakle od sada u ovom listu priobćavati sve što se tiče samog poljodjelstva. Štiocem ćemo dojavljati i svaki drugi napredak, iz kojega mogu kakvu korist vaditi. Zato se i zove ovaj list gospodarski, jer neuči samo kako treba zemlju težati, nego u obće kako treba gospodariti, to jest nastojati oko svog imutka, da ti nepropane, nego da se umnoži.”

U to vrijeme Gospodarski list izlazi kao tjednik, a Šulek mijenja koncepciju lista koji se s jedne strane bavio poukom iz poljoprivrede, a s druge je bio svojevrsni bilten Gospodarskog društva, objavljujući pozive na skupštine i protokole skupština i sjednica upravljajućeg odbora, te vijesti iz rada podružnica Gospodarskog društva. S vremenom, biltenska značajka lista je ublažena, a zapisnici skupština izlaze kao posebni dodaci lista, stoga je u listu otvoren veći prostor za njegovu poučnu ulogu. Nakon Bogoslava Šuleka list uređuje Dragutin Lambl, koji dosljedno provodi Šulekovu uređivačku koncepciju, a njega nasljeđuje Petar Zoričić (od 1867. do 1874.) koji u list uvrštava rubrike: Domaće viesti, Gospodarske viesti, Neznanje i Svaštice. Gustav Vichodil list je uređivao u razdoblju od 1875. do 1878., a zatim taj posao obavlja punih 28 godina (od 1878. do 1905.) Fran Kuralt, jedan od najdugovječnijih urednika, zaključno s 1905.g. Kuralt uvodi od čitatelja prihvaćene rubrike Gospodarski upitnik, Knjištvo, Dopisi i Cienik polskih plodina. List postaje dvotjednik i izlazi 5. i 20. u mjesecu, mijenjaju se formati i broj stranica, kao i grafičko uređenje lista. Potkraj sedamdesetih i početkom osamdesetih godina zemlju je potresala teška gospodarska kriza koja je zaprijetila i izlaženju Gospodarskog lista, ali je on opstao zahvaljujući novčanoj pomoći Sabora i hrvatsko-slavonske vlade. Druga nevolja, ali kraćeg vijeka, pogodila je list 1880. g. kad je Zagreb stradao od potresa, pa list tada nije izašao na vrijeme, jer je potres znatno oštetio zgradu Gospodarskog lista, a kako je list izvijestio, i njegov glavni urednik ostao je bez krova i pisaćeg stola. Umirovljenjem Kuralta, za odgovornog urednika Gospodarskog lista postavljen je dr. Milan Krištof koji je na toj dužnosti bio dvaput (1905.-1910., 1924.-1927.) Bez značajnijih promjena list je izlazio do Prvoga svjetskog rata. Poslijeratno siromaštvo, kao i u svim sferama društva, ostavilo je utjecaja i na list, koji zbog nedostatka novca nije redovito izlazio, a u drugoj polovici 1919 g. bez najave je pretvoren u mjesečnik. U razdoblju između dva svjetska rata stranice lista ispunjene su aktualnim i stručnim tekstovima koje su pisali mnogobrojni vrsni suradnici, kao i sami urednici. Tijekom 1. svj. rata list je uređivao tajnik društva dr. Franjo Poljak. Zbog slabljenja rada Gospodarskog društva i gašenja njegovih podružnica, sve je manje obavijesti o njihovom radu, pa tako list gubi biltenski značaj. Između 2 svjetska rata, list su redom uređivali dr. Oton Frangeš, Gjuro Kopač, Milan Krištof, Albert Ogrizek i Alojz Tavčar. Prva značajno obilježena godišnjica lista bila je 80. početkom 1922., kad je urednikom bio Gjuro Kopač, agronom, pravnik, politički i kulturni djelatnik. Za vrijeme njegovog mandata kao glavnog urednika, list počinje izlaziti svakog 1. i 15. u mjesecu, a njegove misli o osnivačima lista vrijede i danas:

“Ne zaboravimo prave domoljube, naše stare narodne borce, nego ih držimo vazda u svježoj uspomeni, ne bismo li time sebe duševno ojačali i podigli iz kaljuže sebičnosti i nemara, u koje smo do grla zaglibili.”

""

U drugom mandatu dr. Milana Krištofa, 1925. g. dolazi do likvidacije Gospodarskog društva kao središnje zadruge. Od 1927. do 1941. urednik lista je prof. dr. Albert Ogrizek, a od 1930.-1932. zamjenjivao ga je dr. Alojz Tavčar, koji je obilježio i 90. obljetnicu lista ukrasivši glavu lista zelenom bojom, prvom kolor stranicom u povijesti lista Dr. Albert Ogrizek, glavni je urednik u dva mandata, do 1941.g je čvrsto koncipirao list i svu tematiku, napose stručnu, podijelio u rubrike, tako da malo koja grana poljoprivrede nije bila rubricirana. Neizostavna je rubrika «Zadrugarstvo», kao i jedna od najstarijih rubrika „Pitanja i odgovori» i «Mali oglasnik».

U turbulentnom razdoblju između dva svj. rata, uz pojave ekonomskih kriza, došlo je i do novih ideologija, a razmišljanja Ogrizeka koja su objavljena 1937. u listu bila su svojevrsna najava budućih vremena…

“Nama je jasno da sistem, koji s jedne strane bezobzirno nagomilava bogatstva iskorišćujuć’ bijednike, a s druge strane stvara siromaštvo, koje ne može ni da živi ni da umre, da takav sistem ne valja i da ga valja zamijeniti novim i pravednijim. Misaonom čovjeku mora biti također jasno i to, da niti šablonska kolektivizacija produktivnih sredstava u smislu komunističke ideologije neće donijeti sreće i blagostanja čovječanstvu, prosto iz razloga, što među ljudima sadašnjosti i budućnosti nema anđela, koji bi bili kadri da rad i kapital stave trajno i pravedno u korisnu službu općenitosti. »

Za vrijeme drugog svj. rata Gospodarski list uređivali su prof. dr. Pavao Kvakan i dr. Slavoljub Dubić, a list je izlazio na 8 stranica s tekstovima raspoređenim kao u novinama. Nakon 2.svj.rata pojavio se obnovljeni Gospodarski list s novom glavom, bez podnaslova, kao polumjesečnik na formatu svog prethodnika. Propast Nezavisne Države Hrvatske i obnova Jugoslavije nisu značili i raskid sa svim tradicijama, a jedno od naslijeđa, kojeg se ni nova vlast nije željela odreći, bili su i Gospodarski list i njegov pratitelj Gospodarski kalendar. Kao novi izdavač Gospodarskog lista javlja se državni izdavački zavod Poljoprivredna naklada, a brojni urednici izmijenjuju se u kratkom roku. 1949.-1951.g. list mijenja ime u „Nova poljoprivreda“. Kako Nova poljoprivreda nije pokrenuta kao savjetnik proizvođačima, već kao agitacijsko–propagandni instrument vlasti i partije na vlasti, njoj je struka sporedna stvar, pa se bavi objavljivanjem govora, referata, promicanjem kampanja i općim političkim obavještavanjem. Ima samo dvije stalne rubrike — informativnu “Iz bratskih Narodnih Republika” i stručnu “Savjeti poljoprivrednicima”. Nova poljoprivreda bila je oštar prekid s koncepcijom Gospodarskog lista, pa se nije ni mogla učvrstiti na selu, a stručnjacima je bila još manje potrebna. Zbog tih razloga nije mogla ni opstati, stoga se ubrzo vraća ime „Gospodarski list”, čiji je urednik od 1951.-1958. ing. Drago Vodopija, koji list uređuje i u razdoblju od 1964.-1967. Vodopija uvodi novu rubrike „Duž jadranskog pojasa“, a inovacije u listu su i foto-reportaže, nagradni natječaji i križaljka, a listu je povećan broj stranica na 16. Od 1958. -1964. urednik je ing. Josip Mimica, a list do 1980. godine uređuje i Marijan Stipaničić. Velika promjena s listom dogodila se 1971. g. kad se list počeo tiskati u bakrotisku s omotnim stranicama u više boja, u «Vjesnikovoj» tiskari, u kojoj se tiska i danas. Od osamdesetih godina 20. stoljeća, s Brankom Horvatom kao glavnim urednikom, Gospodarski list ulazi u dulje stabilno razdoblje uređivačke politike.

""

Tri su odrednice bitno utjecale na kontinuitet izlaženja Gospodarskoga lista, tvrdio je Branko Horvat, njegov dugogodišnji glavni urednik. Stručnost i edukacija, pisanje na hrvatskome jeziku i nacionalni “štih” očuvali su ga u domovima pretplatnika cijelo ovo vrijeme. Nikada, pa i u najtežim vremenima, Gospodarski list nije zaboravio čuvanje hrvatskih običaja, a bio je i žilav sudionik u borbi za narodni jezik. Danas su najveća vrijednost lista njegovi stručni članci, prilagođeni stalnim promjenama na selu i u poljoprivrednoj proizvodnji. Seoska domaćinstva postaju ozbiljna poljoprivredna gospodarstva. Sve je manje svaštarenja, a sve više specijalizirane proizvodnje, koju pratimo stručnim i edukativnim člancima. Osim toga, list smo s najviše komercijalnih poruka trgovaca poljoprivrednom mehanizacijom i opremom, a ističemo sredstva za zaštitu bilja i njihovu primjenu, isticao je Branko Horvat.

Gospodarski list u 21. stoljeću

Gospodarski list je 1993. g. privatiziran i sad je dioničko društvo. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210×275 mm. U svim kriznim vremenima, unatoč financijskim poteškoćama, Gospodarski list nije bio režimski list. Dapače, mnogi su se trudili da mu izmijene ime ili da ga ugase osnivajući listove usporedna sadržaja. Međutim, Gospodarski list održao se i bez dotacija i subvencija isključivo kakvoćom i zalaganjem svojih zaposlenika, te požrtvovnosti mnogobrojnih autora-suradnika. Svakako treba napomenuti i da je među mnogim slavnim imenima glavnih urednika Gospodarskog lista od prvog broja do danas, zapisana i jedna žena. Nada Ćuk, jedina je žena koja je obnašala dužnost glavnog urednika, odnosno glavne urednice, no svega jednu godinu (2010.-2011.), do odlaska u mirovinu, no treba istaći da je prije toga dugi niz godina bila u uredništvu na raznim funkcijama. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Od svog nastanka Gospodarski list bio je svjedokom raznih mijena, revolucija i ratova, smjena društvenih sustava, nastajanja i nestajanja država, pa je i njegov život bio buran, krivudav i katkad težak, ali je nesumnjivo da je bez njega nezamisliv gospodarski napredak Hrvatske. On je dokument da na ovom prostoru Europe živi narod, hrvatski narod, koji je vrlo napredan i koji je prije nego mnogi narodi u Europi i svijetu uvodio nove tehnologije i ujedno njegovao svoje običaje i kulturu. To možemo vidjeti po tome što je naš list treći po redu starosti u Europi iza bavarskog “Landwirtschaftliches Wochenblat” (osnovanog 1834.) i francuskog lista “Agriculture pratique” (osnovan 1836.). Ali još bolje to možemo vidjeti po tome što u listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinih vremena, što brigu o listu vode mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi pojedinih vremena. U ovom pregledu nismo mogli istaknuti mnoga imena koja ustrajno surađuju i doprinose da list bude na određenoj kvalitetnoj razini. Moramo istaći i to da naši suradnici i vjerni čitatelji i pretplatnici svojim pitanjima, oglasima i prijedlozima također pridonose da list bude aktualan i kvalitetan. U listu u novije vrijeme stalno surađuju predstavnici Ministarstva poljoprivrede i vlade, te drugih organizacija i ustanova važnih za razvoj poljoprivrede (Savjetodavne službe, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Hrvatske poljoprivredne agencije, Zadružnog saveza i mnogih drugih…). U listu se mogu naći i prijedlozi za poboljšanje uvjeta i mogućnost boljeg razvoja, prijedlozi za mjere gospodarskog razvoja, kao i određene kritike i zamjerke u dosadašnjoj politici razvoja. U listu su poticane u prošlosti, a i danas, mnoge inicijative, a povremeno je on imao i pionirsku ulogu u razvoju osobito novih tehnologija, uvođenju novih sorti i dr. Gospodarski list d.d. je i nakladnička kuća s brojnim izdanjima iz biblioteke „Dom i obitelj“ u kojoj su knjige stručne tematike i brojnih domaćih kuharica s kojima postiže veliki uspjeh u regiji i šire. Početkom 2011. g. Gospodarski list pokrenuo je izdanje „Gospodarski oglasnik“ kao novi projekt, kojim je svojim pretplatnicima i čitateljima osigurao dodatnu vrijednost. Radi se o specijaliziranom oglasniku, prvom takvog tipa u Hrvatskoj. Gospodarski list producirao je i 10 polusatnih televizijskih emisija „Dodir prirode“ s poljoprivrednom tematikom, koje su emitirane tijekom 2013.g. na RTL televiziji i postigle su izvrsnu gledanost. 2015. i 2016. godine Gospodarski list je organizirao stručne seminare „Hrvatsko povrće“, jedine takve skupove u Hrvatskoj o proizvodnji povrća, na kojima je sudjelovao velik broj proizvođača, tvrtki, znanstvenika i stručnjaka iz područja povrćarstva. Gospodarski list je i inicijator i osnivač Društva agrarnih novinara Hrvatske, koje okuplja novinarsku struku i sve kolege koji prate i izvještavaju o poljoprivredi, a glavni urednik Gospodarskog lista je i trenutni tajnik tog Društva.

Glavni urednici Gospodarskog lista
Dragutin Rakovac (1842.-1853.)
Nikola Faller (1853.-1855.)
Aleksa Praunsperger (1855.-1855.)
Ljudevit Vukotinović Farkaš (1855.-1857.)
Mirko Bogović (1857.-1858.)
Josip Čačković Vrhovinski (1858.-1858.)
Bogoslav Šulek (1858.-1865.)
Dragutin Lambl(1866. -1867.)
Petar Zoričić (1867.-1874.)
Gustav Vichodil (1875. -1878.)
Fran Kuralt (1875.-1905.)
Milan Krištof (1905.-1909.)
Franjo Poljak (1910.-1919.)
Oto Frangeš (1919.-1920.)
Gjuro Kopač (1921.-1924.)
Milan Krištof (1924.1927.)
Albert Ogrizek (1927.-1930.)
Alojz Tavčar (1930.-1932.)
Albert Ogrizek (1932-1941.)
Pavao Kvakan (1941.-1941.)
Slavoljub Dubić (1941.-1945.)
Željko Gumhalter (1945-1946.)
Ante Petričić (1946.-1947.)
Ivan Kovandžić (1947.-1947.)
Franjo Gosan (1947.-1948.)
Đuro Podkonjak (1948.-1950)
Drago Vodopija (1951.-1958.)
Josip Mimica (1959.-1964.)
Drago Vodopija (1964.-1980.)
Marijan Strbašić (1980.-1993.)
Branko Horvat (1993.-2010.)
Nada Ćuk (2010.-2011.)
Branko Horvat (2011.-2015.)
Goran Beinrauch (2015.-

Iznimno su posjećene i interaktivne mrežne stranice Gospodarskog lista: www.gospodarski.hr kao i profilne stranice na društvenim mrežama. Na našoj mrežnoj stranici može se pronaći arhiva starih brojeva Gospodarskog lista. Digitalizacija svih brojeva Gospodarskog lista od 1842. do 1910 g. koju smo ostvarili vlastitim financijskim sredstvima i povjerili tvrtki Arhiv Pro, dio je nacionalnog projekta “Hrvatska kulturna baština” i „Stare hrvatske novine“ kojeg je pokrenulo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, uz sudjelovanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskog državnog arhiva i Muzejskog dokumentacijskog centra. To je još jedan pokazatelj koliko Gospodarski list drži do očuvanja hrvatske kulturne baštine i nacionalnog identiteta. I ovom prilikom pozivamo sve kojima je dobrobit hrvatske poljoprivrede na umu da nam se jave u redakciju kako bismo putem Gospodarskog lista učinili sve za uspješan doprinos i razvoj domaće poljoprivrede, te pomogli našim vrijednim poljoprivrednicima, razvijajući i prateći tako još više običaje na selu, kulturu i poljoprivrednu proizvodnju diljem Lijepe Naše. Svima koji su na bilo koji način pridonosili poboljšanju kakvoće i izlaženju našeg lista dosad, svesrdno se zahvaljujemo.

""

""Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek: Ovo je vjerojatno jedinstvena obljetnica, kad jedan list izlazi 175 godina, to je izniman jubilej. Nije to samo jubilej vaše redakcije, vaših urednika i suradnika i generacija pretplatnika, to je sigurno i jubilej hrvatske kulture. Gospodarski list je ostavio velik doprinos, posebice u hrvatskoj tradicijskoj kulturi, a kad se samo pomisli na sva velika imena, od vaših utemeljitelja bana Josipa Jelačića, do velikih urednika poput Dragutina Rakovca, Ljudevita Vukotinovića, Bogoslava Šuleka… onda vidimo da su to sve doista osobe koje su zadužile hrvatsku kulturu. Iskreno čestitam svima koji su generacijama sudjelovali u stvaranju Gospodarskog lista i svima vašim vjernim pretplatnicima, jer naravno niti jedan časopis bez svoje vjerne publike ne može opstati. I želim vam još mnogo godina i duga desetljeća uspješnog rada.

""

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić: Ovom prilikom čestitam značajan jubilej, 175 godina Gospodarskog lista, časopisa koji kontinuirano radi na informiranju i educiranju naših poljoprivrednika, ali i na razvoju i reklamiranju novih tehnologija i inovativnih ideja u sektoru poljoprivrede i hrvatskog sela. Želim vam da i u budućnosti budete tako ustrajni i da i dalje pomažete u razvoju poljoprivrede i Ministarstvu poljoprivrede da našu, hrvatsku poljoprivredu konačno uvedemo u 21. stoljeće. Od srca vam čestitam!

""

Iznimno mi je zadovoljstvo ovim putem redakciji i izdavačima „Gospodarskog lista“ čestitati veliki jubilej – 175. obljetnicu tiskanja prvoga broja. Činjenica njegova izlaženja u kontinuitetu od 1842. godine zaista zadivljuje, posebice prisjetimo li se svih nedaća i tragedija koje su kroz to dugo razdoblje pogodile hrvatski narod. Ovaj specijalizirani časopis svojevrstan je kroničar promjena i napretka poljoprivredne proizvodnje i znanosti te je, uz ostalo, uvijek bio velika potpora hrvatskim poljoprivrednicima. Poljoprivreda, kao iznimno važna gospodarska djelatnost, i danas je za veliki broj ljudi temeljni ili dodatni izvor prihoda. Stoga je časopis koji stručnom i kvalitetnom prezentacijom aktualnosti potiče razvoj poljoprivredne proizvodnje, s naglaskom na razvoj sela, od velike važnosti. Najbolja potvrda izvrsnosti vaši su vjerni pretplatnici. Velike poljoprivredne mogućnosti naše Hrvatske, plodno tlo i obilje vodnih resursa potencijali su koje je potrebno iskoristiti i bolje povezati radi stvaranja što raznovrsnije i kvalitetnije ponude poljoprivrednih kultura i prehrambenih proizvoda, što je osobito važno u turističkoj potrošnji. Zajedničko tržište Europske unije donijelo je našim proizvođačima brojne prednosti, ali i velike izazove, posebice s obzirom na veliku konkurenciju, izbirljive zahtjeve potrošača i stroge standarde u proizvodnji. Uvjerena sam kako ćemo pametno iskoristiti više od dvije milijarde eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj koje su Hrvatskoj na raspolaganju do 2020. godine, te kroz kvalitetne projekte ostvariti ciljeve: unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju i učiniti naše poljoprivrednike konkurentnijima, njihove životne i radne uvjete boljima, a proizvode kvalitetnijima, ne zaboravljajući pritom na okoliš. Posebno važnom temom držim uključivanje mladih u razvoj poljoprivrede, jer mladima, čiji je udio u broju poljoprivrednika zabrinjavajuće nizak, a od kojih očekujemo da u budućnosti stvaraju boljitak, moramo pomoći da rade u poljoprivredi i ostanu živjeti u Hrvatskoj. Potpora tomu trebala bi biti i sredstva ruralnog razvoja. Uvjerena sam da će ih mladi znati iskoristiti. „Gospodarski list“ važna je stručna platforma za razvoj naših poljoprivrednih gospodarstava, uvođenje novih tehnologija i primjenu suvremenih dostignuća u praksi. Posebna je vrijednost što uspijeva okupljati vrsne stručnjake, koji znaju prenijeti nova znanja i utjecati na prihvaćanje novih trendova, u skladu s kretanjima u svjetskoj poljoprivredi.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje