Postoje mnoge mogućnosti pripreme i korištenja njegovih nedovoljno zrelih plodova od kojih se najviše priprema kuhan,pirjan ili pržen na ulju -pohan, kao i samostalni prilog ili u kombinaciji s drugim vrstama povrća.Kao vegetarijanska poslastica poznat je pečeni punjeni patlidžan u različitim varijantama.

Patlidžan je prvenstveno dijetetska namirnica,što se može zaključiti iz sastava njegova jestivog dijela. Osim mnogih sastavnica kojima obiluje patlidžan, valja istaknuti da od vita- mina sadržava karoten, vitamine B 1 ,B 2 ,B 3 i vita- min C.U sadržaju patlidža- na mogu se još trajno naći manje količine tanina i eterična ulja.Kao dijetets- ka namirnica preporučuje se za snižavanje štetnog kolesterola u krvi i poboljšanje rada želuca i crijeva, a koristi se i protiv slabokr- vnosti.Usprkos tomu za patlidžan se može kazati da je još uvijek lošije zastupljen u domaćoj kuhinji. Korijenov sustav patlidžana dobro je razvijen,s vrlo jakim središnjim ko- rijenom.Stabljika je razgranata,u svim smjerovima,a može narasti u visinu do 150 cm.Stabljika je u početku vegetacije zeljasta, a poslije donji dijelovi stabljike odrvene. Listovi su jednostavni i krupni.Njihova krupnoća ovisi o bujnosti biljke. Pokriveni su sitnim dla- čicama,koje se javljaju 70 -90 dana nakon nicanja biljke.Boja lista je masli- nastozelena s ljubičastim nahukom,a naličje više- -manje ljubičasto s izraže- nim žilama,koje su često proviđene bodljama.Prvi cvijet javlja se nakon 7.- 11.lista,najčešće pojedi- načno,ali ima kultivara sa po 2 do 3 cvijeta,na jed- nom internodiju.Cvijet je svijetloljubičaste boje,oko 3 cm u promjeru. Plod patlidžana je boba, različite veličine,oblika i boje.Njihova podjela izg- leda ovako:vrlo sitni do 10 dag,sitni 10 -20 dag,sred- nje krupni 20 -40 dag, krupni 40 -80 dag,vrlo krupni veći od 80 dekagra- ma.U fiziološkoj zriobi plod mijenja boju u žučkastosmeđu.U jednom plodu može se naći 50 – 400 sjemenki.Kod nekih novijih kultivara ima dosta partenokarpnih plodova.U 1 g stane 300 -350 sjemen- ki.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTrajnice koje uljepšavaju vrt zimi
Sljedeći članakSuzbijanje korova u šećernoj repi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.