Iako ciklame uspijevaju u razlicitim tlima, najviše im odgovara vapnenasto.Usto je dobra Prilog pripremila: Antonija Vrdoljak,dipl.ing. Iako je zima vrijeme kad se priroda odmara,nekim vrtnim biljkama privlačnih cvjetova odgovara boravak na svježem zraku. Mrazovac, kukurijek, ciklama, crnjuša i neke druge trajnice oživjet ce svojim bojama maglovita jutra i istaknuti bjelinu snijega. Osim toga tu su i osušeni cvjetovi ili plodovi trajnica ljetne cvatnje (mjehurića), koji pokriveni injem ili snijegom mogu djelovati vrlo privlačno. Zanimljivi su i listovi nekih otpornijih vrsta (juka) kojima bijeli pokrivac istice ljepotu.

Ciklame (Cyclamen sp.)uglavnom miruju tijekom ljetnih mjeseci, a s početkom hladnijeg i vlažnog vremena započinju s rastom i cvatu ujesen, zimu ili u proljeće (od studenoga do travnja). Iznimka je C.repandum i njezini varijeteti čije je doba cvatnje kasno proljeće i rano ljeto. Neke divlje vrste otporne su na mraz, većina ih podnosi umjerene klimatske uvjete, a one osjetljivije prirodno rastu u područjima s blažom klimom. Dobro podnose korijenje drugih biljaka u svojoj blizini, što im omogućava rast ispod drveća i grmlja, koje ih štiti od jakog vjetra i suvišne vlage. Izvrsne su i za sadnju u sjenovitim dijelovima kamenjara ili u kamenim koritima. Najčešća i ujedno najotpornija vrsta je C.hederifolium (C.neapolitanum) prošaranih listova i bijelih, ružičastih ili crvenih cvjetova koji se javljaju od rujna do listopada. Jednako se lako uzgaja i C.coum čiji su bijeli, ružičasti i crveni cvjetovi pokriveni purpurnim mrljama, a cvatu od prosinca do ožujka. Okrugli listovi najčešće su potpuno zeleni. Obje vrste osjetljive su na dugotrajan mraz, od čega im listovi klonu i pocrne. Iako C.hederifolium slovi kao najotpornija, a C. libanoticum kao najosjetljivija, neka vas to ne obeshrabri jer uspjeh u uzgoju ciklama najviše ovisi o mikroklimi u vašem vrtu. Mnoge će osjetljive biljke prebroditi mraz u propusnom tlu u kojem se ne zadržava suvišna voda, zaštićene od ledenog vjetra ili u “toplini ” snježnog pokrivača. Ne zaboravite da je plitko posađeni gomolj izložen većoj pogibelji od smrzavanja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakAlternativne kulture
Sljedeći članakIntenzivan tov pataka
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.