Imam lijepu veliku juku koju bi htjela razmnožiti. Dali je to moguće u ovo vrijeme i kako?
Razmnožava se zakorijenjenim mladicama koje rastu uz matičnu biljku ili odsječcima stabljike. Sve se radi u proljeće. Za razmnožavanje odsječcima (reznicama) stabljike nužno je imati klijalište. Prvo staru biljku čiju stabljiku želite upotrijebiti za razmnožavanje, izvadite iz lonca. Položite je na stvrdu površinu i ispilite na odsječke dužine najmanje 10 cm. Uronite dno odsječaka u hormonski prah za zakorjenjivanje i utaknite ih nekoliko cm duboko tako da čvrsto stoje u supstratu. Supstrat za zakorjenjivanje mora sadržavati jednake količine treseta i pijeska. Poklopite klijalište ili kašeticu s reznicama pokrijte prozirnim najlonom koji ste iznutra poduprli (nadignuli) žicom. Držite na temperaturi od 27 stupnjeva C. Svakodnevno odignite pokrov na 5 minuta radi provjere vlažnosti supstrata i sprečavanja truljenja reznica. Nakon 3 tjedna skinite pokrov i kad se reznice zazelene i razviju korijenje, presadite ih u posebne uzgojne posude u uobičajeni supstrat za sobne biljke.

Antonija VRDOLJAK, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrenamjena spremišta u stambeni prostor
Sljedeći članakKorištenje zelenog najlona za povrće
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.